Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Teodora Smoljan: “Libertatea” je ogledalo rumunske zajednice u Srbiji
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

05. 06. 2014.

Izvor: komsijskenovosti.rs

Teodora Smoljan: “Libertatea” je ogledalo rumunske zajednice u Srbiji

Krajem maja je NIU „Libertatea“ iz Pančeva proslavila 69 godina postojanja.

 

Ovo je jedan od trenutaka kada može da se podvuče crta ispod bilansa aktivnosti i kaže nešoo više i o značaju nedeljnika “Libertatea“ za rumunsku zajednicu u Srbiji?

- Nedeljnik „Libertatea“ je bio i ostao najznačajniji medij na rumunskom jeziku. Ne samo kao izvor informacija nego i mnogo šire. Pošto spadam u mlađu generaciju novinara, ne znam koliko sam kompetentna da kažem nešto više vezano za bilans aktivnosti, imajući u vidu da nisam bila uključena u aktivnosti nedeljnika od samog početka, ali mogu naglasiti da je pisano novinarstvo nešto što je večno, što ostaje i što se može bezbroj puta čitati, analizirati i prema tome smatram da je i najteži oblik novinarstva. Za našu profesiju ne mislim da je obrazovanje presudno, jer novinarstvo nije samo način pisanja, novinarstvo je način razmišljanja. „Libertatea“, kao i ostali manjinski mediji, prvenstveno ima za cilj promovisanje i očuvanje identiteta rumunske manjinske zajednice u Srbiji, kako kroz članke i reportaže vezano za tradiciju rumunske manjine, tako i kroz organizovanje raznovrsnih literarnih, kulturnih ili sportskih manifestacija, konkursa itd. Ne smemo zaboraviti izdavačku delatnost naše kuće, gde svake godine se štampaju nekoliko desetina naslova i istovremeno promovišu novi talenti, rumunski pisci i pesnici, a takođe treba napomenuti i časopise za decu, za mlade kao i časopis za kulturu. „Libertatea“ ne samo da obaveštava već i obezbeđuje i realizuje pravo na informisanje i izražavanje na svom jeziku, istovremeno promovišući sve vrednosti koje naša nacionalna manjina ima.

U kontekstu informisanja na jezicima nacionalnih manjina, “ Libertatea“ kao i „Hlas ludu“, „Ruske slovo“ i drugi nedeljnici na jezicima manjina, svojoj zajednici znači samo izvor informacija iz protekle nedelje ili nešto više?

 - Naš nedeljnik svojim raznovrsnim sadržajem iz nedelje u nedelju pruža čitaocima ne samo pregled događaja iz prošle nedelje, nego mnogo više. Novine imaju svoju glavnu ulogu – da informišu, ali tu se njegova funkcija ne završava, jer one treba i da obrazuju, da kreiraju javno mnjenje...,  te se svojski trudimo da i koncepcija novina bude takva da čitalac pronađe ne samo vesti i obaveštenja, več i članke, reportaže, feljtone, komentare, recenzije...   

Nedeljnik “ Libertatea“ je neizostavni svedok iz života rumuna iz Srbije. Danas, kroz svojih 52  broja godišnje,“ Libertatea” je ogledalo rumunske zajednice u Srbiji. Nedeljnik izlazi svake subote, distribuira se u svim mestima gde žive rumuni –  u Vojvodini i u istočnoj Srbiji. Takođe, putem pretplate čita se i u Rumuniji, Francuskoj, Švedskoj, Nemačkoj, S.A.D. i u Kanadi, a može se čitati i preko interneta  na sajtu www.libertatea.rs. Kroz svoje 24 strane nedeljno ima za cilj da odgovori zahtevima rumunske populacije iz svih oblasti interesovanja, a fokus je usmeren na teme koje se tiču isključivo rumuna iz srpskog dela Banata i njihove aktivnosti. 

Nažalost, situacija na medijskom nebu se drastično promenila, brzina sastavljanja i prenošenja informacija koliko god doprinela tome da svako o svemu treba i može da zna što više, bilo putem elektronskih medija ili fejsbuka, twitera itd., uticala je istovremeno na gubitak u raznovrsnosti uglova posmatranja – kvantitet je nejednom pojeo kvalitet. Prvenstveno se to odražava na pisane medije, koji gube na aktuelnosti, pogotovu kada je reč o nedeljniku. Pošto su manjinski mediji specifični, jer se obraćaju određenoj publici, treba ih i drugačije posmatrati i zaštititi, ponositi se na multikulturalni segment države u kojoj živimo, a koji se odražava i kroz medije.

Očekuje se donošenje novog Zakona o javnom infomisanju koji se odnosi i na medije na jezicima manjina. Šta očekujete od budućeg zakona?

 - U susret izmenama medijskih zakona i digitalizacije, poseban akcenat treba staviti na potrebu pronalažnja dobrih rešenja od strane države kako bi se svi mediji u Srbiji, a posebno manjinski u postojećim uslovima ekonomske, etičke, i druge profesionalne krize, zažaitili i razvijali, jer je to javni interes koji se ne sme dovoditi u pitanje. Naravno da od novog Zakona o javnom informisanju se nadamo slobodi i stabilnosti medija. Ukoliko dođe do privatizacije manjinskih medija, to će istovremeno dovesti do prestanka slobode medija, a bez slobode nema ni medija, što može dovesti do gašenja određenih medija.

Kako ocenjujete odnos prema listu "Libertatea" od strane dosadašnjeg osnivača, tj. Nacionalnog Saveta Rumunske Nacionalne Manjine u Srbiji?

 - Moje mišljenje jeste da mediji ne treba da imaju osnivače ili da budu pod kontrolom države. Oni treba da su nezavisni. U našem slučaju, kada pričamo o Novinsko izdavačkoj ustanovi “ Libertatea“, ona je bila, na neki način, primorana da ima svog osnivača, to jest Nacionalni savet rumunske nacionalne manjine u Srbiji, kao što i ostali manjinski mediji imaju svoje osnivače, da bi se sprečila privatizacija ustanove. Za sada taj odnos je dosta korektan. Moje lično uverenje je da dok su mediji siromašni, biće mehanizama za neku vrstu direktne i indirektne kontrole kojoj se teško odupreti. 

Vi ste najmlađi odgovorni urednik u istoriji lista. Da li se ponosite time?

 - Naravno da se ponosim, mada je to za mene istovremeno i velika odgovornost, jer se stalno treba dokazivati pred iskusnijim kolegama, a to nije nimalo lako. Za dobrog novinara, a pogotovu urednika je veoma važno iskustvo. Kao diplomirani novinar, i neko ko zaista radi iz ljubavi, u ovoj novoj ulozi smatram da se, za sada, dobro snalazim, imajući u vidu da sam komunikativna i volim nove izazove, koji su sastavni deo svakodnevnice u našem poslu. Ja sam prvenstveno novinar, pa onda i urednik. Mada, posao reportera je divan jer ste uvek na mestu događaja, na licu mesta i znate da priču koju vi donesete sa terena možda niko drugi sem vas nema. Biti urednik je veliki zalogaj, i ako niste spremni da "zagrizete", ne počinjite. Najbitnije je da imate dobar tim, saradnike i puno energije i entuzijazma, kao i živaca. Naravno uvek može lepše i bolje, ali se zaista trudim, da u datim okolnostima i sa svim onim što sam nasledila, dam sve od sebe. Svi se nadamo boljim i lepšim vremenima, pa valjda će to vreme doći i na medijskom nebu.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi