Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Moramo cenzuristi psovke na televiziji
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

09. 01. 2014.

Autor: Olivera Stojmirović Izvor: Naše novine

Moramo cenzuristi psovke na televiziji

Dečji kompozitor, TV voditelj i pevač Minja Subota spisku poslova kojima se bavio ovih dana dodao je i glumački. On je u filmu Mine Đukić „Neposlušni“, čija će premijera biti na čuvenom Sandens festivalu, igrao jednu od važnih uloga. O filmu, deci i televiziji danas on govori za Naše novine.

 

» Posle pola veka karijere TV voditelja i kompozitora prešli ste u glumce.

- Reditelj i scenarista filma Mina Đukić prošlog proleća mi je ponudila ulogu koju je napisala baš za mene. Nisam do sada snimao filmove iako sam uradio stotine i stotine TV emisija, ali kada su mladi u pitanju, a karijeru sam proveo uz najmlađe, uvek im verujem i želim da im pomognem. Ovo su mladi profesionalci na početku puta, entuzijasti i prihvatio sam ulogu. Za mene je to bio izazov. „Neposlušni“ je takozvani „roud muvi“ o odrastanju dvoje mladih ljudi koji se dešava u Vojvodini. Imam ulogu naratora koji na neki način i usmerava radnju, i to je vrlo interesantna i zahtevna uloga.

» Gde je danas briga o deci?

- Najveći deo karijere sam posvetio radu sa najmlađima i trudio sam se da deci stvorimo nešto dobro jer njima pripada najbolje. Želeli smo da im ulepšamo detinjstvo i da ih kroz zabavu mnogo toga naučimo. Danas imamo zadatak da vratimo deci ono što su nekad imala. Jako je zanemarena svest društva da treba ulagati u stvaralaštvo za decu. Potrebno je da važna ministarstva i Vlada Srbije duboko razmisle o svemu tome. Potom, televizija je jak medij koji utiče na decu, a oni praktično odatle ne dobijaju ništa što bi moglo da ih pokrene. Mislim da je ovo poslednji trenutak da se na tome poradi. Apelovao bih na roditelje da insistiraju da se bore da bi njihova deca imala lepše detinjstvo jer samo tako, zajedničkim snagama, možemo doći do toga da se deci pruži više. Mi nikada nismo imali toliko kanala, ali su deca imala bolji program. Nacionalne mreže su jako odgovorne, a zakon bi trebalo da ih obaveže na produkciju, mesečnu, nedeljnu. Ako treba da se donese politička odluka, neka se donese.

» Zašto, po vašoj oceni, danas nema pesama kao što su „Deca su ukras sveta“ ili „Išli smo u Afriku“?

- Osnova svih tih pesma su sjajni stihovi, a pesme je stvarala generacija pesnika koji su danas u čitankama. Te stihove pisali su inspirisani Duškom Radovićem i na tradiciji Jovana Jovanovića Zmaja. Nije to ni lako ni jednostavno. Tu su potrebni duh i kreativnost i poznavanje dečjeg života i duše. Osnova te muzike je antologijska poezija. To su poruke koje se i inače retko nalaze u poeziji. Mogla bi se napraviti paralela sa zabavnom muzikom - mladi znaju sve one pesme odranije i od Zdravka Čolića i od „Zane“ i svih drugih, a pesme koje se danas lansiraju traju samo nekoliko meseci. Dana nemamo takve autore i stvaraoce, ni u pop ni rok muzici, pa ni u dečjoj.

» Šta je to najgore što se deci servira?

- Koliko god razni stvaraoci pokušavali to da podignu na viši nivo, toliko jedna „Farma“ sve može da sruši. Meni je jako žao svih tih ljudi tamo. Oni meni liče na izvor podsmeha, odatle potiču mnoge vulgarnosti, i to je nešto što bi moralo malo da se reguliše i da Ministarstvo kulture i informisanja zauzme malo oštriji stav. Treba da se uvede neka vrsta cenzure koja će onemogućiti da se vulgarnosti plasiraju u vreme kada to gledaju deca.

» Imate karijeru bez skandala. Kako se to postiže?

- Sve kod ljudi potiče od kuće i kućnog vaspitanja. I dok sam komponovao zabavnu muziku i kao voditelj na televiziji i u radu sa decom nisam imao potrebu da dajem nereferentne izjave i da učestvujem u bilo čemu što mom standardu ne odgovara. Nema te sile i bilo kog honorara koji bi me naterao da radim nešto što ne valja ili mi se ne dopada. A na kolege iz svih branši gledam sa poštovanjem.

» Vaš zaštitni znak uvek su bile naočare debelog okvira?

- Mogao bih da ih opet podebljam. Ono je bio sistem okvira „pino di kapri“ ili „rip kirbi“, a video sam da se ti markantni okviri vraćaju u modu.

Bili smo „Abba“ pre „Abbe“!

Pre rada sa decom, bili ste deo naše pop scene...

- U prvoj postavi „One i oni“ su bili Lidija Kodrič, Daliborka Stojšić, Žarko Dančuo i ja, prošlog decembra smo se svi okupili na mom jubileju, i to je bio jedan interesantan nastup za sve. Bili smo „ABBA“ pre „ABBA“, imali smo i dobre pesme, oblačili su nas najznačajniji stilisti... Danas grupe teško to mogu da izvedu.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi