Vesti
16. 10. 2013.
Rasprava o zakonima o elektronskim medijima i javnim servisima
Ministarstvo kulture i informisanja pokrenulo je javnu raspravu o nacrtu zakona o elektronskim medijima i nacrtu zakona o javnim medijskim servisima, koja će trajati do 31. oktobra 2013. godine. Prezentacije nacrta zakona i rasprave počinju danas u devet sati Novom Sadu u „Studiju M”, a rasprava će biti nastavljena u Kragujevcu 18. oktobra, Beogradu 21. i 23. oktobra.
Novi državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Saša Mirković izjavio je da je pred Ministarstvom kulture i informisanja zadatak da završi započete procese vezane za donošenja medijskih zakona.
– Posle dugo vremena trenutak je da stvorimo bolje preduslove za funkcionisanje medija i novinara u Srbiji. To neće biti lako ostvarivo, ali je to realno jedini put kojim možemo ići ako želimo da okončamo nužne reforme koje će doneti suštinski boljitak u sektoru medija i informisanja – rekao je Mirković.
Na sajtu Ministarstva istaknuti su nacrti oba zakona, a javnost je, za sada, više zainteresovana za nacrt zakona o javnim servisima, koji kaže da bi RTS i RTV godišnje iz budžeta trebalo da dobijaju 1,5 odsto ukupnih prihoda, što je oko 126 miliona evra. Od toga bi 80 odsto išlo za RTS, a 20 odsto za RTV. Novac bi javni servisi dobijali u 12 jednakih mesečnih rata po osnovu posebnog ugovora koji bi potpisale s nadležnim ministarstvom, a mogli bi ga koristiti samo za osnovnu delatnost – proizvodnju i emitovanje programa, te za plate zaposlenih.
Direktor RTS-a Aleksandar Tijanić je ranije izjavio da televizija kojom rukovodi može preživeti s 80 miliona evra samo pod uslovom da ne padnu prihodi od marketinga i da se broj zaposlenih smanji s više od 4.000 ljudi na manje od 3.000.
Rezove u broju zaposlenih će, s predloženim budžetom, verovatno morati da pravi i RTV, a obe kuće će imati dodatni problem jer nacrt zakona predviđa da u jednom satu može biti emitovano najviše šest minuta reklama, kao i da udeo oglašavanja i TV-prodaje može biti najviše deset odsto programa. Takav marketinški prihod verovatno neće moći da „zapuši” rupe u poslovanju koje javni servisi imaju.
Uz to, nacrt zakona nalaže i da obe televizijske kuće u svoj program moraju da uvrste najmanje deset odsto programa koji proizvode nezavisne produkcijske kuće. Nova pravila u nacrtu zakona su i u domenu izbora direktora. Sada tu stoji da za direktora ne može biti birana osoba koja obavlja političku ili javnu funkciju, mora imati završen fakultet i minimum deset godina iskustva na rukovodećim mestima u medijima. Nosioci političkih funkcija ne mogu biti ni članovi Programskog saveta, kojih bi trebalo da bude 15, a Upravni odbor će ih birati iz redova medijskih poslenika, stvaraoca iz oblasti kulture, naučnika i predstavnika udruženja koja se bave ljudskim pravima i demokratijom.
Novine u opasnosti
I sudbina štampanih medija rešavaće se ovih dana, ali u sasvim drugoj oblasti.
Naime, Asocijacija medija izrazila je zabrinutost zbog najavljenog povećanja stope PDV-a, i ocenila da će ta mera ozbiljno ugroziti poslovanje štampanih medija, pogođenih dugotrajnom ekonomskom i finansijskom krizom.
„Asocijacija medija se zalaže za dodatno smanjivanje posebne stope PDV-a za štampane medije, što je rasprostranjena praksa u evropskim državama, koje na taj način pomažu medijskoj industriji da se izbori s teškom krizom i održi korak s novim produkcijskim, tehnološkim i komunikacionim izazovima”, navodi se u saopštenju Upravnog odbora Asocijacije medija.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.