Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Pretnje i autocenzura
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

21. 06. 2013.

Autor: B. Cvejić Izvor: Danas

Pretnje i autocenzura

Brisel - U zemljama Zapadnog Balkana i u Turskoj medijski zakoni se ne primenjuju, česti su primeri pretnji i napada na novinare i sve češći problem poslednjih godina u medijima u celom regionu je autocenzura, rekao je juče evropski komesar za proširenje Štefan File, otvarajući „Spik ap konferenciju“ u Briselu.

 

On je, na skupu posvećenom medijskim slobodama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, rekao da u pojedinim zemljama postoje nerešena ubistva novinara i da nadležni organi moraju da sprovedu istrage o tim slučajevima, navodeći kao pozitivan primer Srbiju, koja je formirala komisiju za istragu ubistava novinara.

Prema njegovim rečima, kvalitet novinarstva u zemljama kandidatima za članstvo u EU i onima koje pretenduju ka tom statusu je „ispod standarda koji se očekuje u Evropi“, a javni servisi nisu u dovoljnoj meri politički i finansijski nezavisni kao što bi trebalo. „Naša poruka nadležnima u svim zemljama je da moraju da važe isti standardi u članicama EU i u zemljama kandidatima. Sloboda govora je osnov demokratije. Demokratija se, naime, posmatra kroz medije i to koliko su oni slobodni“, naglasio je File.

On je rekao da je Evropska komisija poslednjih godina pružala zemljama koje su na putu ka EU tehničku i finansijsku podršku za unapređenje medijskih sloboda.

Kako je dodao, EU nadgleda ovu oblast i posvećuje značajnu pažnju u godišnjim izveštajima o napretku zemalja u procesu evrointegracija.

Da su u zemljama Balkana i u Turskoj nedovoljno razvijene medijske slobode, složila se i predstavnica Oebsa Dunja Mijatović, naglasivši da su se u tom regionu poslednjih godina mnogi mediji ugasili. „U većini ovih zemalja zakoni se donose na netransparentan način ili se ne primenjuju u praksi. Međutim, ne može samo zakonska regulativa da unapredi medijske slobode i to nisu slobode samo urednika i novinara. Politički lideri trebalo bi da budu ključni činioci u ovoj oblasti, odnosno u promociji slobode govora i medija. Oni ne smeju da vide medije kao svoja glasila, jer mediji pripadaju celom društvu“, napomenula je Mijatovićeva.

Ona je, takođe, podsetila na nerešene slučajeve ubistava novinara, na nedovoljnu nezavisnost javnih servisa u regionu, ali i na to da proces digitalizacije televizije još nije završen u većem broju ovih zemalja.

Član Evropskog parlamenta Jerži Buzek rekao je da se primeri sa kojima se susreću zemlje Balkana i Turska, kao što su pretnje novinarima, direktni ekonomski pritisci i autocenzura, „ne očekuju u demokratiji“. On se osvrnuo i na društvene mreže i istakao da sloboda govora takođe mora biti garantovana i kroz taj vid komunikacije. Prema njegovim rečima, novinarska profesija danas zahteva korišćenje društvenih mreža i zato one moraju biti nezavisne.

Na jednodnevnoj konferenciji u Briselu učestvovalo je više od 400 predstavnika medija iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske.

 

Antrfile : U turskim zatvorima 60 novinara

 

Predstavnici medija iz Turske ocenili su da je sloboda govora i medija u toj zemlji u nikad lošijoj situaciji. Predstavnica OEBS Dunja Mijatović iznela je podatak da je čak više od 60 novinara iz Turske u zatvoru, iako turske vlasti tvrde da oni nisu zatvoreni zbog novinarskog posla već zbog drugih krivičnih dela.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi