Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Lažna slika Srbije i sveta
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

13. 06. 2013.

Izvor: Tanjug

Lažna slika Srbije i sveta

Površno i neprecizno izveštavanje medija, publika nezadovoljna sadržajima

Prema rečima Jovanke Matić, naučne saradnice Instituta društvenih nauka, mlada i obrazovana publika smatra da se izborom vesti preuveličava značaj Srbije u svetu, kao i da ne postoji realna slika promena koje se odvijaju na međunarodnom planu

Mediji u Srbiji uglavnom površno i neprecizno izveštavaju o događajima u regionu i svetu, uz obrazloženje da javnost nije dovoljno zainteresovana za te teme, ali istraživanja pokazuju da je publika nezadovoljna obimom, selekcijom i sadržajem vesti iz inostranstva, ocenjeno je juče na konferenciji „Stvarna slika sveta“. Većina učesnika skupa složila se sa takvom ocenom, ukazujući na političke i finansijske uticaje kojima su mediji izloženi i zbog kojih se sve više okreću senzacionalizmu, dok je direktor vesti i programa Al Džazire Goran Milić izrazio uverenje da današnji mediji nisu nimalo lošiji od onih pre ratova 1990-ih godina. Mihael Erke, direktor Regionalne kancelarije Fridrih Ebert fondacije u Beogradu, primetio je da je za medije u kapitalizmu, koji se bore za opstanak, najvažnije da na sve načine privuku pažnju gledalaca i čitalaca, što se, kako je primetio, uglavom svodi na potvrđivanje već postojećih predrasuda javnosti, bez istraživačkog novinarstva.

Direktor Medijskog arhiva Ebart, Velimir Ćurguz Kazimir, primetio je da je dopisnička mreža smanjena, kao i uticaj nacionalnih agencija, dok raste uticaj društvenih mreža, blogova i foruma, koji često vrve od govora mržnje i maliocioznih komentara i koji se sve više koriste za spinovanje. Kazimir je naveo da se ove godine u Srbiji manje izveštava o regionu, u poređenju s prethodnim godinama. „Mi ovde uopšte nemamo predstavu kako se drugde u regionu živi. Zašto se ne bi izveštavalo i o pijačnom barometru, cenama, platama, osiguranju, obrazovnom sistemu, kulturi... Ako i mislimo da ljude ovde to ne zanima, zašto ne izveštavamo na takav način da ih zainteresujemo?“, rekao je Kazimir.

Prema rečima Jovanke Matić, naučne saradnice Instituta društvenih nauka, mlada i obrazovana publika smatra da se izborom vesti preuveličava značaj Srbije u svetu, kao i da ne postoji realna slika promena koje se odvijaju na međunarodnom planu.

Britanski ambasador u Beogradu Majkl Davenport ocenio je da imidž Srbije na Zapadu nije onoliko pozitivan koliko je bio pre 50 ili 100 godina, ali da nije više ni onoliko pod senkom dešavanja iz 1990-ih godina. Percepcija javnosti može biti promenjena, a na Srbiji je da razvije svoj brend na temelju realnosti, što predstavlja veliku odgovornost, rekao je Davenport i dodao da vlada mora da štiti slobodu medija i izražavanja. Spoljnopolitički analitičar Momčilo Pantelić istakao je da su vesti iz sveta slabo prisutne u srpskim medijima i da je pristup tim vestima često jednostran i proizvoljan. Pantelić je podsetio da su novinari nekada informacijama menjali svet i doprinosili njegovom povezivanju, dok je sada, zbog razvoja interneta, ugrožen opstanak tradicionalnih medija.

Predrag Simić, predsednik Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji (EPuS), ocenio je da mediji nisu uspeli da objasne Srbiju svetu niti svet Srbiji, dok je Dragan Janjić, potpredsednik NUNS-a, ocenio da vladajuće elite modifikuju javni diskurs prema sopstvenim potrebama i vide medije kao alat za to, pri čemu najviše koriste tabloide, kojima doturaju informacije o ljudima koje treba satanizovati. 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi