Vesti
26. 09. 2014.
Mediji i civilni sektor saveznici u medijskoj reformi
Mediji i civilni sektor moraju da budu saveznici u realizaciji medijske reforme i da zajednički učestvuju u stvaranju kritičke javnosti, bez koje nema napretka u društvu, rečeno je danas na okruglom stolu u organizaciji ANEM-a. Predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht rekla je da su mediji i civilno društvo godinama suočeni s nerazumevanjem sopstvene uloge u kreiranju kritičke javnosti.
Nedovoljna je svest da ako ne stvore zajednički front, onda kritičku javnost može da načne bilo koja vlast, koja nije ni svesna da time sebi puca u nogu, rekla je Liht.
Ona je, ukazujući na pad medijskog kvaliteta, taboidizaciju i urušavanje medijske scene u Srbiji poslednjih godina, istakla da bez kritičke javnosti nema reforme društva ni države.
"Reforme ne mogu da se sprovedu, Srbija ne može da bude ozbiljan pregovarač sa EU, ako ne iskoristi sav svoj intelektualni potencijal", rekla je Liht.
Ona je ocenila i da bi vlast i nosioci političke moći bili odgovorniji prema kritičkoj javnosti kad bi predstavnici medija i civilnog društva bili odgovorniji prema sebi i svojoj obavezi.
Liht je takođe istakla da bi bilo pogrešno tvrditi da bi privatizacijom medija svi problemi u toj sferi bili rešeni.
Glavni i odgovorni urednik B92 i predsednik UO Fonda B92 Veran Matić ocenio je da su i mediji i civilni sektor u dubokoj krizi, a da komercijalizacija i trka za rejtingom jede sav prostor koji bi u medijima trebalo da zauzme civilni sektor.
Matić je rekao da je potrebna ozbiljna reforma javnog servisa koji mora da ispunjava svoje obaveze prema civilnom sektoru, ali i istakao da je sve teže uticati na komercijalne emitere jer je "interes profita ovladao tim medijima".
"Ako komercijalni mediji nastave ovako, dobijaće gledanost ali će izgubiti relavantnost, koja će otići društvenim mrežama i u nove medije", rekao je Matić.
Državni sekretar u Ministarstvu kulture i informisanja Saša Mirković naveo je da novi medijski zakoni, koji su usvojeni u avgustu ove godine, treba da doprinesu tome da svi mediji imaju jednaku startnu poziciju.
"Donošenje medijskih zakona posle 11 godina pratila je zaglušujuća tišina, imajući u vidu kakva bi zaglušujuća buka nastala da oni nisu usvojeni", ocenio je Mirković.
On je podsetio da od 1.330 glasila koji su registrovani u APR-u, samo šest odsto treba da bude privatizovano.
Komentari (3)
ostavi komentar27.09.
2014.
МОЛИМ?
О чему Ви то? Какав цивилни сектор и медији?! Какво заједништво? Па још и криза у оба корпуса. О чему причају Веран, па Саша и остали? Бага ми, новинарство у Србији се заглибљује. Није овако било ни пре револуционарних промена. Можда је спас ако се врате Мањо, Бијке и уз помоћ Вучка, Бркића и комп. направе нови ред. УНС мора да се одбрамбено постави, не дозволи видљиво ровашење и хватање позиција у нечему што свима нама спремају.
Odgovori26.09.
2014.
Istine radi
More, kakvi smo mi vasi saveznici? Nas front - vas grant! Idite kod Raje u Kurir pa pravite dilove. Nas ste dovoljno zaje.... Uzgred, regionalni mediji, neki od njih postoje i 70 godina, su trenutno mnogo nezavisniji nego vecina nacionalnih.
Odgovori26.09.
2014.
sest odsto
Sest odsto, ali najbitnijih medija, jedino ako se ne merimo sa Kurirom, Informerom, B92...
Odgovori