Vesti
15. 05. 2013.
"Informeru" najviše novca za pisanje o Vojvodini
NOVI SAD - Pokrajinski sekretarijat za kulturu i informisanje dodelio je sredstva u ukupnom iznosu od 7,6 miliona dinara za unapređenje javnog informisanja o AP Vojvodini za 2013. godinu, objavljeno je na sajtu sekretarijata.
Prema rezultatima konkursa, sredstva su dobili - dnevne novine "Informer" 2,2 miliona dinara za projekat "Iće-piće",
Vojvođanski magazin 1,8 miliona dinara za projekat "Vojvodina naša kuća", vojvođansko izdanje lista "24 sata" 1,4 miliona dinara i dnevni list "Kurir" 2,2 miliona dinara.
Na osnovu Konkursa za sufinansiranje projekata za unapređenje profesionalnih standarda javnog informisanja, ukupnu sumu od 1,9 miliona dinara, podelilo je devet organizacija i udruženja.
Sredstva su dobili Udruženje slobodnih i nezavisnih novinara Vojvodine - 400.000 dinara za projekat "Građanskim novinarstvom do veće slobode medija u lokalnim samoupravama", Novosadska novinarska škola - 250.000 dinara za projekat "Kultura kroz oko medija", kao i fond za razvoj istraživačkog novinarstva i novih medija (fORIN) - 200.000 dinara za projekat "Međunarodna medijska konferencija: Mediji kao faktor prevencije nasilja".
Udruženje mađarskih novinara Vojvodine dobilo je 100.000 dinara za Međunarodni novinarski kamp, Društvo novinara Vojvodine 250.000 dinara za nagradu Zlatno pero i jednogodišnje nagrade tog društva i Nezavisno društvo novinara Vojvodine 400.000 dinara za projekat "Mediji i lokalne samouprave AP Vojvodine".
Sredstva su dobili i Udruženje mađarski kulturni krug "Tisasentmikloš" - 50.000 dinara za projekat novinarske škole i Novinarska asocijacija Rusina - 100.000 dinara za stručno usavršavanje rusinskih novinara i urednika.
Odsek za medijske studije filozofskog fakulteta u Novom Sadu dobio je 150.000 dinara za Međunarodni festival kratkih radijskih i televizijskih formi studenata novinarstva "On the record".
Komentari (1)
ostavi komentar17.05.
2013.
relativno
Vrlo je zanimljivo koji kriterijumi opredeljuju finansiranje projekata. Imam utisak da je u pitanju najobičnija šaciometrija i subjektivnost nadležnih funkcionera. Šta će izbaciti projekat kao vrednost, kakve rezultate i kakav oni značaj imaju u primeni ili za istoriju teško je meriti sada. Uostalom relativno je i to ko meri značaj i rezultate projekata.
OdgovoriKao društvo, država, morali bi doći do sistema koji je u funkciji razvojnih ciljeva. Bojim se da već četvrt veka, zemlja u kojoj živimo, niti njeni izabranici, takozvana politička elita, ne mogu da definišu razvojne ciljeve, a kamo li da vode državu ka njihovom ostvarivanju. Ovo je društvo foliranata, diletanata, prevaranata...