Vesti
15. 04. 2010.
Simbol volje i prkosa
Decenijama je bio simbol Srbije i beogradski orijentir. Značio je i ponos domaće arhitekture, turističku atrakciju, predstavljao našu "Ajfelovu kulu". Onda je u noći 29. aprila 1999. godine pod NATO bombama Avalski toranj sravnjen sa zemljom. Izbrisan sa mape Beograda. Posle decenije borbe, rada i gradnje, ponovo se rodio. Sagrađen je novi, naizgled identičan, ali moćniji, snažniji, moderniji i tehnički savršeniji.
Posle dve godine i 10 meseci svakodnevnog rada, potrošenih oko 10 miliona evra, gorostas sija punim sjajem, i sa 204,68 metara ponovo je postao najviša građevina na Balkanu.
Uz veliku svečanost, vatromet i bogat program, 19. aprila biće proslavljeno otvaranje, ne samo obnovljenog simbola prestonice, već i njegovo prkosno dizanje iz pepela. Osim političara, kompletnog vrha države, gradonačelnika Dragana Đilasa, kao domaćina, poslednjeg dana Manifestacije "Dani Beograda", na svečanom otvaranju tornja učestvovaće svi - od radnika, inženjera i poznatih ličnosti koji su od prvog dana obnove učestvovali ili podržavali rekonstrukciju.Prema rečima Bratislava Pejkovića, direktora Direkcije za imovinu, na svečanosti će novi toranj biti i zvanično predat javnom preduzeću "Emisiona tehnika i veze", koji će gazdovati Avalskim tornjem.
- Prestonica, uz obnovljeni simbol dobija i mnogo više nego što je imala sa prvim, građenim pre oko pola veka - kaže Pejković. - Na 120. metru nalaziće se kafe-bar na oko 100 kvadrata, a u podnožju restoran i nekoliko sadržaja- informacioni centar Turističke organizacije Beograda, prodavnica suvenira i samoposluga. Posetioci Avalskog tornja će sa vidokovca na 125. metru, do kog se najsavremenijim liftovima stiže za 40 sekundi, kao na dlanu, moći da vide Beograd, ali i pola Šumadije.
Prema rečima Bata Milatovića, doajena RTS i mnogih poslova u kulturi, a poslednjih nekoliko godina sa zvanjem - inicijator i urednik obnove Avalskog tornja, ponovo smo dobili telekomunikacioni, ali i turistički dragulj. Kako kaže, osim što se na Avali sudara vazduh Panonske nizije i Egeja, što čini pluća Beograda, naša metropola je jedinstvena u svetu jer na 20 kilometara od centra ima planinu, a na njoj savršenu turističku atrakciju za mir i uživanje.- Sagrađen je na inicijativu Udruženja novinara Srbije, uz podršku Vlade, grada, RTS, ali, pre svega, građana, koji su pomagali svim srcem - kaže Milatović. - Ne znam kakvu su pozitivnu energiju i moć isijavali onaj porušeni i ovaj ponovo izgrađeni toranj - kaže Milatović. - Učinili su da se svi okupimo oko tornja, da on ne bude samo simbol i ikonički putokaz Beograda, već da u ljude ulije dobru volju i spremnost na nesebičnu saradnju i solidarnost.
Antrfile : Praktična uloga
U divljenju lepoti tornja, njegovim dimenzijama, zaboravlja se praktična uloga - kaže Radiša Petrović, izvršni direktor službe RTS Emisona tehnika i veze. - Toranj je isprva građen za poštanske, a kasnije za radio i TV potrebe. Ponovnom izgradnjom tornja, cela Šumadija, Mačva, krug od 100 kilometara u prečniku oko Beograda imaće savršen radio i televizijski signal. Međutim, još važniji je značaj Avalskog tornja kada je u pitanju uvođenje digitalnog emitovanja TV programa kroz mrežu zemaljskih predajnika. Kvalitetno pokrivanje teritorije digitalnim signalima nije moguće bez objekata gabarita tornja na Avali i oni se grade ili obnavljaju u celom svetu.
Novi stanari
Prvi Avalski toranj, izgrađen 1965. godine, bio je proglašen za najlepši toranj na svetu, u kategoriji trokraka, od Međunarodne asocijacije tornjeva iz Pariza. Bio je visok 202,7 metara, a u njega je bilo ugrađeno 4.000 tona armiranog betona, a izgradnja je trajala četiri godine. Novi je visok 204,33 matara, izgrađen od oko 4.000 tona betona, 500 tona armature i oko 150 tona čelika. Građen je oko tri godine. U tehnološkom smislu, neuporedivo je snažniji, moderniji, stabilniji, imun na vetrove i zemljotrese, a protivpožarna zaštita je na najvišem nivou.
B. Caranović
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.