Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Buđava računica za „buđav lebac”
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

06. 08. 2009.

Izvor: Politika

Buđava računica za „buđav lebac”

Ulaznica za koncert SARS-a koštala 16,5 dinara koliko su za autorska prava dobili od Sokoja čiji službenici su u jeku svirki – na kolektivnom godišnjem odmoru


Autorsko pravo za hit „Buđav lebac” donelo je Draganu Kovačeviću Žapcu celih 16,5 dinara, jer je po zvaničnim podacima Sokoja ova numera tokom cele godine emitovana samo jednom, na Radiju B 92.
Pomoću kakvih trikova je „Lebac” grupe SARS postao hit, naravno, uz ovu „brojčanu argumentaciju” teško je objasniti, mada će i bez vrtenja radijskih stanica svaki klinac pomenutu pesmu začas naći na Internetu i pustiti je do daske ili nositi u mobilnom telefonu.

Grupa SARS je prošle subote održala koncert za 350 svojih fanova u beogradskom Studentskom kulturnom centru, prodajući karte za tih neverovatnih 16,5 dinara. Doduše, bilo je onih koji su na ulazu dali i hiljadarku, jer su tako hteli, pa je zarada bila „astronomska”, čak 10.500 dinara, kaže Kovačević. Uglavnom „Lebac” je „na sunce” opet izneo stari problem: siću koju Sokoj, zvanični zaštitnik prava muzičara, isplaćuje za napisane pesme, tekstove i aranžmane.

 Na gomili je, dakle u fondu za 2008. godinu za honorare bilo 267.315.000 dinara, a onda je na osnovu dostavljenih podataka o emitovanju podeljeno kako jeste. Zadovoljnih gotovo da nema…Nije nova ova priča o simboličnim nadoknadama koje Sokoj ubire za više od devet hiljada domaćih autora i nosilaca autorskih prava, a na osnovu Zakona o autorskim i srodnim pravima iz 2004. godine i odgovarajuće dozvole dobio je, saglasno zakonu, od Zavoda za intelektualnu svojinu.

Ova neprofitna organizacija na osnovu bilateralnih ugovora potpisanih sa inostranim autorskim društvima zastupa i oko dva miliona inostranih autora. Posla ima (a možda i nema ako je hit „Lebac” emitovan „samo jednom”), ali u Sokoju se izgleda natenane i radi i – odmara. Letnja neradna sezona u ovoj organizaciji počinje 10. jula i završava se poslednjeg dana avgusta, saznajemo od dežurne službenice koja je podigla telefonsku slušalicu u kancelariji Marije Cvijanović, stručnog saradnika za odnose sa javnošću u Sokoju. Jeste da Marija Cvijanović uvek ljubazno odgovori na unapred dostavljena pitanja novinara, ovaj put sve što nas zanima možemo da prosledimo na adresu saradnice Cvijanović tek posle 24. avgusta rečeno nam je. Kasno za ovaj tekst, ne i za zavirivanje u dostupne podatke. A i za „mali kviz u dva pitanja”.

Prvo: u kojoj firmi zaposleni imaju toliko odmora kao u Sokoju, drugo: kako u jeku održavanja silnih svirki svog članstva ova firma ima samo dežurstva službenika.

Nije samo Dragan Kovačević Žabac, autor „Buđavog lepca” nezadovoljan primljenim parama iz Sokoja. Oglase se redovno, kad god se povede razgovor o zaštiti autorskih prava, i hitmejkeri poput Marine Tucaković, Zorana Kikija Lesendrića, Dragana Brajovića, Vladimira Graića Graje, Željka Joksimovića. Marina i Lesendrić su poput Leontine Vukomanović čak i „vlast u Sokoju”, to jest članovi Upravnog odbora u ovoj organizaciji, mada od toga „nema (čak ni buđavog) ’leba”.

Kiki Lesendrić je svojim albumom „Mesec na vratima” okupirao sve radio i televizijske stanice, čak četiri puta više nego lane, kada je za pesmu „Ptica na mom dlanu” dobio lepe pare i – naravno nezadovoljan je honorarom koji je isti kao i prošlogodišnji. Čim se vrati sa odmora kreće u akciju da se nešto promeni, jer je sistem raspodele, smatra Lesendrić potpuno pogrešan.

Dok nekim autorima koje Sokoj štiti honorari skaču kako se priča za 40-50 odsto, Dragan Brajović nije te sreće. Jeste da ume da napiše hit pesme, čak sedamdesetak godišnje, autorska zarada mu nikad ne skoči više od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu. Siguran je da to nije realno stanje.

Marina Tucaković ima oko 3.500 napisanih tekstova, ali po honoraru je „šiša” tekstopisac kome opus još nije prešao 300 pesama. Šta učiniti sa velikim dužnikom RTS-om koji godinama ne plaća za emitovanu muziku? Spor je u toku, a da dve godine oni kojima se muzika emituje u serijama, na špicama i u muzičkim emisijama ne bi ostali bez ijednog dinara, spojeni su fondovi Javnog servisa i komercijalnih televizija i radio-stanica.

Zato su se smanjili prihodi nekih autora, ali kada se okonča neplaćanje RTS-a biće kompenzacija sa povećanjem prihoda u tom fondu. A dotle? Za hit – 16,5 dinara.

Rajna Popović

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi