Vesti
10. 03. 2025.
Novosadski reporteri: Četiri meseca rada pod stresom i pritiscima, u neprestanoj pripravnosti
Izveštavanje iz Novog Sada posle pada nadstrešnice jedan od najvećih profesionalnih, emotivnih i ljudskih izazova pred kojima su se novinari kod nas našli. Za Cenzolovku govore Sanja Kosović sa N1 i Dalibor Stupar iz Bete.
Od kada je 1. novembra prošle godine pala nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici i usmrtila 15 ljudi, tenzije u društvu se ne smiruju. Zadatak kakav svakog dana imaju reporteri i reporterke medija koji izveštavaju ogroman je izazov i profesionalno i ljudski – treba sve to izdržati.
Posebno je veliki teret na novinarima iz Novog Sada, gde su protesti gotovo svakodnevni, a redakcije nedovoljno velike da bi sve ispratile. Zato novinari rade neprestano, praktično se nikad „ne isključujući“ iz svakodnevnih dešavanja, koja su često i dramatična.
O izazovima, pritiscima i etičkim dilemama koje su imali u protekla četiri meseca razgovarali smo sa reporterkom Televizije N1 Sanjom Kosović i novinarom agencije Beta i portala Autonomija Daliborom Stuparom.
Javni interes iznad svega
Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) dodelilo je nedavno Godišnju nagradu novosadskim novinarkama i novinarima koji su, kako se navodi, svojim radom podigli standard profesije i bezrezervno stavili javni interes ispred svega. Kosović i Stupar su među dobitnicima.
Kosović i Stupar kazali su za Cenzolovku da je rad na terenu poslednjih meseci bio veoma dinamičan i stresan.
Kako kaže novinarka N1, nije moguće isključiti se i odmoriti čak ni tokom slobodnog dana, pošto nove informacije neprestano pristižu.
„Najavljeni protesti su maltene svakodnevni, a mi se trudimo da ih pokrijemo u meri u kojoj nam kapaciteti dozvoljavaju. S druge strane, često se dešavaju nepredvidivi događaji, poput spontanih skupova, blokada institucija, pa i incidenata. U poslednja tri meseca rekla bih da smo svi u nekom konstantnom stanju pripravnosti“, navodi Kosović.
Stupar kaže da izveštavanje iz Novog Sad od novembra izgleda kao „izveštavanje iz ratne zone“.
„Prva dva meseca situacija je bila baš napeta. Tada je bilo više incidenata koje je izazivala vlast svojim nepromišljenim izjavama i pretnjama, te su i reakcije građana bile žustrije. Bilo je mnogo više nasrtaja na demonstrante i, generalno, skupovi su bili opasniji“, kaže naš sagovornik.
Stupar ističe da oseća veliki pritisak i dodaje da je psihički i fizički naporno ispratiti sve što se dešava.
„Aplikacija na telefonu kaže da sam od 1. novembra do 1. marta prepešačio 541 kilometar. Dešava se da prvu vest pošaljem već u pola sedam ujutro, a poslednju oko ponoći, tako da je bukvalno došlo do toga da privatni život ne postoji“, priča za Cenzolovku.
Po njegovim rečima, bilo je teško doći do informacija koje treba da pruže državni organi i to je dodatno otežavalo rad na početku krize.
Etičke dileme
Specifične društvene okolnosti i brzina dovode do toga da novinari, koliko god da se trude, ponekad naprave grešku. Kosović ističe da je mlada i da s vremena na vreme ima određene etičke dileme, ali da se u tim situacijama preispita i priseti osnova objektivnog izveštavanja.
„Kada imam nedoumicu, sama sebi ponavljam da je moj zadatak da prenesem informacije sa terena, da opišem šta vidim i čujem, da prenesem poruke onih koji su okupljeni i da ne zaboravim ono zlatno pravilo druge strane“, kaže sagovornica Cenzolovke.
Stupar je u novinarstvu duže pa navodi da nema etičke dileme i da su stvari po njegovom mišljenju jednostavne.
„Iako stvari nikada ne mogu da se posmatraju crno-belo, u ovom slučaju je ipak jednostavno: studenti i građani u svojim zahtevima traže odgovornost, a vlast pokušava da je izbegne po svaku cenu. S tim na umu, nema nedoumica“, smatra novinar agencije Beta.
Novosadski reporteri s kojima smo razgovarali kažu da su im smernice iz Kodeksa novinara Srbije korisne i da im znače u ovim vanrednim okolnostima.
Stupar navodi da je nekada teško odupreti se tome da novinar ne zvuči kao učesnik/aktivista i da vanredne okolnosti dovode do toga da mediji, iako se trude da budu objektivni, ponekad „skliznu“ i objave i nešto što u normalnim okolnostima možda i ne bi bila vest.
„Kada dnevno imate po 20 događaja, logično je da se nekada neki učini značajnijim na prvu loptu, a kasnije se ispostavi da nije. Sve se to ispravlja u hodu, a nije bilo drastičnih iskakanja ni kod kolega“, tvrdi naš sagovornik.
Utisaka puna glava
Reporterka N1 kaže da je za nju najjači utisak bio spontani skup odavanja pošte stradalima u centru grada 1. novembra kada je pala nadstrešnica.
„Ta prva tišina koja je odzvanjala centrom grada, posle koje su usledile i sve druge tišine, koje su sad već postale simbol ovih protesta, pa i konstantni podsetnik na to zašto su ljudi na ulici – jer je život izgubilo 15 ljudi. Taj šok, ta tuga koja se osetila u gradu, neverovatan broj ljudi koji su sasvim spontano došli da stoje i ćute, veoma je to teško opisati“, rekla je Kosović.
Stupar ističe da su studentski protesti „otvorili oči“ ljudima i digli na noge brojne društvene grupe, dodajući da je zanimljivo biti novinar u takvim vremenima.
„Videli smo da paori ne mrze prosvetare, da su na protestima zajedno i mladi i stari, bajkeri i advokati, političari i obični građani, zdravstveni radnici i poštari, da prosvetari sarađuju sa advokatima, da studenti pomažu srednjoškolce… Činjenica da smo svi shvatili da nismo sami i da ne treba više da se bojimo jeste, čini mi se, nešto što će teško moći da se vrati na staro“, kaže Stupar.
Napadi i etiketiranje novinara postali svakodnevica
Kosović smatra da su novinari nezavisnih medija svakodnevno na udaru s različitih strana i da im dodatni stres stvara to što njihove reči neretko bivaju izvučene iz konteksta.
Ona ističe da nakon napada na medijske radnike najčešće ne bude nikakve reakcije nadležnih i da se na taj način šalje loša poruka.
„Na poslednjoj sednici Skupštine grada Novog Sada mogli smo u prvim redovima da vidimo čoveka koji niti je odbornik, niti je član gradskog veća, a koji je snimljen 5. novembra kako obara snimatelja televizije Al Džazira na zemlju. Uprkos tome što su prisutni dali izjavu policiji i tužilaštvu, kolege do ovog trenutka nisu dobile odgovor dokle je postupak stigao“, dodaje naša sagovornica.
Stupar navodi da su novosadski novinari na meti i zbog navodnog separatizma.
„Napadima na kolege poput Dinka Gruhonjića ili Ane Lalić Hegediš pokušava se pojačati spin o nekakvoj secesiji Vojvodine, iako je propao kao i dugo najavljivana deklaracija. Na meti je bila i koleginica Nataša Kovačev, koja je napravila lapsus u lajvu, a kolegu snimatelja Mirka Todorovića je na zemlju ispred prostorija Srpske napredne stranke (SNS) oborio čovek koji je zamalo postao saradnik novog gradonačelnika“, zaključio je sagovornik Cenzolovke.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.