Vesti
04. 03. 2025.
„Promena retorike vlasti bi smanjila broj slučajeva za 50 odsto“: Veran Matić o napadima na novinare u Srbiji
Bezbednost novinara u Srbiji se godinama pogoršava, a institucije i dalje nisu dovoljno efikasne u zaštiti medijskih radnika, ocenio je Veran Matić član Stalne radne grupe za bezbednost novinara u razgovoru za naš podkast.
Stalna radna grupa za bezbednost novinara osnovana je 2016. godine s ciljem unapređenja zaštite novinara i bolje komunikacije između tužilaštva, policije i novinarskih udruženja.
„Godine 2014. i 2015. Srbija je bila na 53. mestu po indeksu slobode medija, što je relativno pristojna pozicija. Danas smo na 98. mestu, što jasno pokazuje koliko je situacija degradirala“, rekao je Matić.
Prema njegovim rečima, već 2015. i 2016. godine broj napada i pretnji novinarima počeo je primetno da raste, a institucije su pokazale kašnjenje u reagovanju.
Nedostatak institucionalizacije i zamrznuto članstvo
Stalnu radnu grupu čine Vrhovno javno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova i šest medijskih udruženja.
Međutim, rad grupe, prema Matićevom mišljenju malo otežava činjenica da ona nije formalno institucionalizovana.
„Ona nema svoj ofis, predsednika, sekretara. Sve se svodi na dobru volju pojedinaca koji organizuju sastanke, vode zapisnike i dokumentaciju“, istakao je Matić.
Danas je situacija dodatno pogoršana, jer je većina udruženja zamrzla članstvo u Stalnoj grupi.
To se, kako navodi, dogodilo i 2018. godine, kada udruženja godinu dana nisu učestvovala u njenom radu.
„Glavni problem je razlika u pristupu – tužilaštvo i policija ne žele da izlaze u javnost dok su istrage u toku, dok udruženja insistiraju na transparentnosti i objavljivanju informacija odmah. To dovodi do međusobnih nesuglasica koje ometaju rad“, objasnio je.
Napredak u komunikaciji, ali i dalje postoje prepreke
Matić ocenjuje da je u proteklim godinama ipak postignut napredak u komunikaciji između institucija i novinara.
„Uspostavili smo 56 kontakt-tačaka u tužilaštvima širom Srbije i tridesetak u policiji, što znači da 24 sata dnevno postoji osoba zadužena za hitne slučajeve ugrožavanja bezbednosti novinara“, naveo je Matić.
Takođe, doneta su i opšte obavezujuća uputstva – novinari koji prijave napad moraju biti saslušani u roku od 48 sati. Pored toga, OEBS aktivno pomaže rad grupe, a organizovani su i brojni treninzi za policijske službenike.
Podaci Vrhovnog javnog tužilaštva
Prema podacima Vrhovnog javnog tužilaštva, od 587 prijavljenih slučajeva napada i pretnji novinarima:
72 su rezultirala osuđujućim presudama, u 21 slučaju izvršioci su sankcionisani, u 118 slučajeva krivične prijave su odbačene, 116 slučajeva okončano je bez pokretanja postupka.
Tužilaštvo smatra da novinari imaju poseban tretman u odnosu na druga krivična dela, ali sagovornik ističe da veliki broj odbačenih slučajeva ukazuje na nedovoljnu rešenost institucija da zaštite novinare.
„Često se susrećemo sa situacijama gde mi smatramo da je nešto pretnja, dok tužilaštvo ocenjuje da nije, jer prema zakonu pretnja mora biti direktna i realno ostvariva“, objasnio je Matić.
Predložene izmene Krivičnog zakona, koje bi omogućile da veći broj pretnji bude procesuiran, nisu usvojene jer su organizacije za ljudska prava ocenile da bi mogle ugroziti slobodu govora.
Uloga tabloida i vlasti u targetiranju novinara
Jedan od ključnih problema je sistemsko targetiranje novinara, koje dolazi iz samog vrha vlasti i pojedinih medija bliskih režimu.
„Vlast kreira atmosferu u kojoj se pojedini novinari označavaju kao izdajnici ili neprijatelji, a tabloidni mediji i društvene mreže samo dodatno raspiruju mržnju. To stvara okruženje u kojem su napadi na novinare normalizovani“, upozorio je Matić.
Prema njegovim rečima, promena retorike predstavnika vlasti smanjila bi broj napada na novinare za više od 50 odsto.
„Kada bi se prekinulo sa targetiranjem, atmosfera bi se značajno poboljšala. Međutim, dok god vlast šalje signale da je napad na novinare prihvatljiv, situacija će ostati opasna“, zaključio je.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.