Vesti
07. 02. 2025.
Novinarka Mirana Dmitrović s portala Magločistač osvojila prvu nagradu Britanskog saveta i Fondacije Tomson
Novinarki portala Magločistač iz Subotice Mirani Dmitrović je danas u Beogradu uručena prva nagrada za izveštavanje o kulturi koju, u sklopu programa „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“, dodeljuju Britanski savet i Fondacija Tomson.
Mirani Dmitrović je, u kategoriji individualnih priča, osvojila prvu nagradu za tekst „Hod kroz istoriju subotičke likovne scene: ‘Sve je tu, a ničega nema’ „.
Druga nagrada pripala je Anisi Šerakiz Bosne i Hercegovine, za podkast o nastanku tuzlanske tehno-elektronske scene, a treća Gošetu Nikolovu iz Severne Makedonije za tekst „Mimovi: Jezik interneta koji prevazilazi kulturne barijere“.
U kategoriji kolaborativnih priča, prvo mesto su osvojile Lidija Pisker(Bosna i Hercegovina) i Sanja Đorđević (Srbija) za priču „Ženska lica naših ulica u Novom Sadu i Zenici“.
Drugo mesto je pripalo Lidiji Pisker i Džensonu Ćeli (Albanija) za priču „One Building, One Million Stories – Hotel Zenica/Piramida, Tirana“, a na trećem su Fatbard Nerđoni (Albanija) i Albini Vicković (Bosna i Hercegovina) za „Dosije Položaj muzeja u politikama iz oblasti kulture: Muzeji na Zapadnom Balkanu“.
Za nagrade je bilo kandidovano 76 priča 22 novinara i novinarke sa Zapadnog Balkana.
Odluku o dobitnicima nagrada doneo je tročlani žiri koji su činili Marko Miletić (Srbija), Toni Cifrovski (Severna Makedonija) i Agnesa Čavoli (Albanija).
Mirana Dmitrović je na svečanosti uručenja nagrada u Evropskoj kući rekla da „kultura, uz današnji imperativ brzine i druge dnevne teme, uvek nekako ostaje skrajnuta, ma koliko visoko mesto joj mi pridavali u uređivačkoj politici“.
„Programi poput ovog su zato značajni – da nas bukvalno nateraju da zastanemo, da razmislimo šta je stvarno bitno, da sagledamo temu iz jedne drugačije perspektive, da vidimo ko smo i gde smo na današnjim geografskim i mentalnim mapama kada je kultura u pitanju“, rekla je ona.
Njena Subotica, istakla je Dmitrović, „na polju likovne ili, kako se to danas kaže, vizuelne umetnosti, pre samo nekoliko decenija bila je istinski pionir na mnogim područjima, a danas je nema“, na šta njena priča ima veoma jednostavan odgovor: „Zato što su prestali da se cene ljudi od struke“.
„Ti ljudi, kulturni delatnici čiji je rad oduvek počivao na entuzijazmu, nekada su imali viziju, i – što je još važnije – podršku šire društvene zajednice da svoje ideje i ostvare. A to danas najviše fali“, ocenila je Dmitrović.
Ona je poručila i da je najveća nagrada za novinare kada njihov rad dovede do promene, te se nada da će i njena priča bar podstaći na razmišljanje one koji odlučuju „da više uvažavaju ljude od struke, i da podrže njihove vizije“.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.