Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Za one protiv kojih je podignuta optužnica pretpostavka nevinosti ne važi
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

21. 07. 2009.

Izvor: Borba

Za one protiv kojih je podignuta optužnica pretpostavka nevinosti ne važi

Državni sekretar za paravosuđe tumači izmene i dopune zakona o informisanju

 

 

Javni tužilac će pokretati postupke protiv medija za utvrđivanje kršenja pretpostavke nevinosti po svom nahođenju, zakon ne garantuje da tu neće biti zloupotreba


Novinari i mediji u Srbiji imaju iskustvo s državnim cenzorima ali ukoliko bude usvojen Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o javnom informisanju biće primorani da i sami, osim autocenzure, zbog straha od visokih kazni i gašenja, sprovode i meru cenzure svojim sagovornicima, bilo da je reč o političarima, estradnim zvezdama ili „običnim" građanima. Praktično, novinari će morati da cenzurišu svoje sagovornike, na primer, predsednika ili premijera Srbije.

Advokat Udruženja novinara Srbije Zoran Lakićević navodi da mediji prema Predlogu zakona mogu biti kažnjeni iako imaju pristanak neke osobe da objave određenu informaciju.

„Na primer, ako je neka osoba prešla ulicu na nedozvoljenom mestu i nije je video policajac, a zatim novinaru dala pravo da objavi tu informaciju, protiv medija može biti pokrenut postupak zbog narušavanja pretpostavke nevinosti jer niko nije dokazao da je ta osoba prešla ulicu na nedozvoljnom mestu. Za ovakav slučaj su zaprećene kazne i do 20 miliona dinara ili obavezna mera zabrane izdavanja glasila", objasnio je Lakićević za „Borbu".

Prema njegovim rečima, najnoviji Predlog zakona o informisanju daje mogućnost da mediji budu kažnjeni za objavljenu istinitu informaciju.

„Ako neko objavi istinitu informaciju i označi određenu osobu kao učinitelja, a to nije dokazao sud, mediji će biti kažnjen. Izgleda da ministar kulture ne razume pretpostavku nevinosti i istinitost jer se u zakonu postupci za ove dve stvari odvajaju. Jedan postupak vodi opštinski sud, a drugi Trgovinski sud koji nije specijalizovan za ovakve slučajeve", rekao je Lakićević.

Advokat dodaje da oštećeni može podneti tužbu protiv novinara i medija za klevetu ili tražiti naknadu štete zbog neistinitih informacija, dok će javni tužilac pokretati postupke protiv medija za utvrđivanje kršenje pretpostavke nevinosti po svome nahođenju.

„Nama samo ostaje da nagađamo kako će se ponašati državni organi. Ko nam garantuje da neće biti zloupotreba i da pojedini mediji neće biti primorani da plaćaju visoke kazne za objavljene istinite informacije. Ja ne branim Kurir i njihove tekstove, već će se zbog volje jednog pojedinca i drugi mediji dovesti u nezgodnu situaciju. Najveća mana ovog zakona je nepromišljenost i usmerenost prema nedozvoljenom cilju ne samo prema onima koji su deo tog cilja", rekao je Lakićević.

Akcenat ovog zakona je na novinarima koji će plaćati ogromne kazne za izjave svojih sagovornika. Ostaje nejasno da li bi bili kažnjeni svi mediji koji su, na primer, objavili izjavu državnog sekretara u Ministarstvu pravde Slobodana Homena da će novac za nadoknadu porodici Stajnahuer, čijeg sina je pretukao Miladin Kovačević, biti isplaćen od oduzete imovine okrivljenih za malverzacije u PIK „Zemun", iako u tom momentu protiv njih nije doneta pravosnažna presuda.

Advokat Zoran Lakićević kaže da u ovom slučaju mediji mogu da se pozivaju na član zakona koji kaže da novinari mogu da prenesu dokumenta državnih organa.

„Oni mogu da se pozovu na taj član, međutim, ne znam da li će sud to uvažiti jer se ovde radi o izjavi državnog službenika, a ne dokumentu, kako predviđa zakon", smatra Lakićević.

Državni sekretar Slobodan Homen, međutim, ima suprotno mišljenje.

„Protiv tih ljudi iz PIK „Zemun" je podignuta optužnica, dakle postoje dokazi protiv njih i nema osnova da se kazne mediji", rekao je Homen. On pretpostavlja da će na početku primene zakona o informisanju biti određenih problema, kao što je to slučaj kod svakog novog zakona kada stupi na snagu.

„Nemam nameru da branim ili osuđujem zakon o informisanju. Sada ne mogu ništa da kažem, sve dok ne vidimo kakvu praksu će sudovi zauzeti i kako će gledati na pretpostavku nevinosti. Sigurno je da zakon neće moći rigidno da se primenjuje", rekao je Homen.

Državni sekretar ne veruje da će posle stupanja na snagu zakona o informisanju javne ličnosti više nego do sada voditi računa o tome šta govore u javnosti.

„Ovaj zakon odgovornost više prebacuje na novinare nego na javne ličnosti. Novinari će morati da cene šta je pretpostavka nevinosti. Sigurno je da novinari koji pišu o sudskim postupcima neće imati problema jer je u tim postupcima podignuta optužnica, a problema će biti kada se piše o nekoj ličnosti jer se tu mora proveravati da li je rrekršena pretpostavka nevinosti", rekao je Homen.

Na pitanje, da li će posle stupanja na snagu mediji morati da primenjuju cenzuru kako bi se zaštitili od visokih kazni, Homen je odgovorio da je to pitanje za Ministarstvo kulture.

„Moj stav je da svaki zakon koje je donelo Ministarstvo pravde mora biti u skladu s dokumentima Saveta Evrope i Evropske unije. Te zakone su radili eksperti i tu nema greške. Praksa će pokazati kakav je zakon o informisanju", rekao je Homen.

Antrfile : Nije sramota da se Vlada predomisli i povuče zakon o informisanju

Poslanici Skupštine Srbije završili su raspravu o Predlogu zakona o informisanju, međutim, još nije poznato kada će se glasati o ovom zakonu ni da li vladajuća koalicija ima većinu za njegovo usvajanje.

Potpredsednik Demokratske stranke Srbije Slobodan Samardžić rekao je juče da Vlada Srbije još ima vremena da povuče zakon o informisanju iz procedure i ocenio da to „ne bi bila nikakva sramota".

„Ovo je bio ekspresni postupak koji je prešao kao brzi voz i preko javnosti i preko poslanika. Sada je Vlada na velikim teškoćama kako da ga iznese na glasanje jer je deo vladajuće koalicije najavio da će biti uzdržan ili da ga neće podržati. Još ima vremena da ga povuče i to ne bi bila sramota, već gest koji bi joj doneo poene", rekao je Samardžić.

Samardžić je dodao da je, osim sadržaja zakona, važna i procedura njegovog donošenja, da li je javna rasprava bila korektna i da li je dovoljno dugo trajala kako bi novinarska udruženja iznela svoje stavove, ocenivši da je „ceo postupak bio ekspresan".

M. Obradović

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi