Vesti
15. 05. 2025.
Formiranje novog Saveta REM-a – osuđeno na neuspeh ili korak ka nezavisnom telu
Do 23. maja teče rok za predlaganje kandidata za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) čiji je zadatak da prati kvalitet i raznovrsnost sadržaja elektronskih medija, izriče mere ukoliko televizije ne poštuju pravila, ali i izdaje dozvole za rad. O tome koliko je važan REM, kakva je njegova stvarna moć i zašto je važan ovaj konkurs, za RTS su govorili novinar "Politike" Nikola Trklja i profesorka Fakulteta političkih nauka Aleksandra Krstić.
Novinar Politike Nikola Trklja rekao je da je, po onome što smo videli tokom jučerašnje posete predsednika Evropskog saveta Antonija Koste, formiranje Saveta REM-a postalo glavna prepreka za nastavak evropskih integracija i ključ za otvaranje klastera.
"Na neki način, što bi klinci rekli, mi smo obrnuli igricu. Ja se sećam, pre dvadesetak godina, kada je počeo naš put prema EU, stalno je bio uslovljavan različitom vrstom zahteva. Počeli su sa glavnim zahtevom – ako isporučite Miloševića, vi ste na korak od prijema u EU. Zatim, isporučite Mladića i Karadžića, pa smo onda došli do toga, promenite ustav, to je glavna prepreka da biste ostvarili glavni korak prema EU", naveo je Trklja.
Dodao je da su i pre dvadesetak godina tadašnji evropski zvaničnici kao zahteve ispostavljali i donošenje novih zakona u sferi medija.
"Tada je promenjen set zakona, ali naše iskustvo sa promenom tih medijskih zakona, po svemu sudeći, kada gledamo iz ove perspektive, bilo je potpuno pogrešno. Mi smo bili prinuđeni da donesemo dve medijske strategije. Prva je podrazumevala da se država protera iz medija što je direktno uslovilo gašenje više od 1.000 lokalnih medija u Srbiji. To je paralisalo medijsku sliku Srbije", naveo je Trklja.
Govoreći o formiranju novog Saveta REM-a, Trklja je ocenio da će se procedura formalno sprovesti, ali da je to osuđeno na neuspeh i pre nego što je počelo.
"Zato što je suština promenjena. Ono za šta je osnovan REM i način na koji bi trebalo da radi, to je sad dovedeno u suprotnost u odnosu na ono što bi trebalo da bude", rekao je Nikola Trklja.
Profesorka Krstić: REM mora da bude nezavisan u svom delovanju
Profesorka Fakulteta političkih nauka Aleksandra Krstić navela je da REM kao institucija mora da bude nezavisan u svom delovanju.
"Ja bih samo podsetila, ne samo zato što su tu evropski zvaničnici koji su to pomenuli, oni su i prošli put bili uključeni na svoj način, čini mi se, nedovoljno, recimo u monitoringu onog prethodnog procesa koji je sproveden od novembra do kraja januara, već i u tome zato što sada postoje naznake da će ova, jako važna, prilika kada se zapravo bira svih devet članova Saveta REM-a i oni se jedino biraju kada se donose novi medijski zakoni", navela je profesorka Krstić.
Kako je rekla, to se događalo samo još 2003. godine kada je formirana tadašnja Republička radiodifuzna agencija i 2014. kada je prvi put formiran REM.
Koliko dugo traje mandat članova Saveta REM-a
Savet REM-a ima devet članova koje bira Narodna skupština, na predlog ovlašćenih predlagača, pri čemu se tri člana biraju na dve, tri člana na četiri, a tri člana na šest godina.
Istakla je da i sada dolaze signali iz Evropske unije o važnosti formiranja novog saziva Saveta REM-a.
"Ono što sada dolazi kao signal iz EU da je to važno, ne samo zbog otvaranja klastera i otčepljivanja oko 150 miliona evra te prve tranše koju će Srbija dobiti, nego je važno da bi se zapravo konačno uspostavio jedan nezavisan funkcionalan sistem koji će sada promeniti neke stvari u odnosu na prethodno iskustvo prethodnog saziva Saveta REM-a koji nije radio svoj posao", istakla je profesorka Krstić.
Iako je bila među kandidatima tokom prethodnog javnog poziva za članove Saveta REM-a, Aleksandra Krstić je navela da sada neće biti kandidat, iako je dobila pozive od organizacija za zaštitu dece i Univerziteta u Beogradu.
"Moja pozicija nije ista kao pre šest meseci. U međuvremenu sam imenovana za prodekanku za naučnoistraživačku delatnost na Fakultetu političkih nauka u izuzetnom timu profesorke Maje Kovačević i zajedno sa svojim kolegama koji čine taj dekanski tim, mislim da je moje mesto trenutno važnije da ostanem na Univerzitetu, s obzirom na to šta se sve na Univerzitetu u Beogradu dešava, kakve sve pritiske trpi. Tako da mislim da je važnije da ostanem i da probam da se izborim za očuvanje ključne funkcije Univerziteta, a to je obrazovanje i da probamo da rešimo ovu ekstremnu krizu u kojoj se Univerzitet nalazi", navela je profesorka Krstić.
Napomenula je da će pratiti izbor članova novog Saveta REM-a i da veruje da će ovlašćeni predlagači imati sjajne nezavisne kandidate koji će biti spremni da po imenovanju krenu da rade svoj posao.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.