Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Sa konferencije o nekažnjenim ubistvima novinara: Savršen zločin je onaj o kome se sve zna, a pravde nema
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

31. 03. 2023.

Autor: A. Ničić Izvor: UNS

Sa konferencije o nekažnjenim ubistvima novinara: Savršen zločin je onaj o kome se sve zna, a pravde nema

U istragama ubistava novinara u bivšoj Jugoslaviji u većini slučajeva nema rezultata, a saradnja i objedinjeni spisak svih ubijenih mogli bi biti korak bliže ka otkrivanju počinilaca, zaključci su sa današnje konferencije „Tri decenije posle: šta znamo, a šta otkrivamo o nekažnjenim ubistvima novinara 1991. do 1995. godine“ održane danas u Pres centru UNS-a.

Udruženje novinara Srbije (UNS) je evidentiralo ukupno 158 slučajeva ubijenih i nestalih novinara od 1991. do 1995. godine na prostoru bivše Jugoslavije. Ipak, to nije konačan broj jer se neka imena ponavljaju u različitim spiskovima, a udruženje BH novinari nije dostavilo UNS-u spisak imena.

Udruženje BH novinari je, rekla je predstavnica UNS-a Dragana Bjelica, evidentiralo 81 ubijenog i nestalog novinara, a njihova imena će, kako kaže, biti dostavljena tužilaštvu Bosne i Hercegovine, a potom i UNS-u.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) zabeležilo 22 imena ubijenih i nestalih novinara, Udruženje novinara Crne Gore (UNCG) i Sindikat medija Crne Gore jedno, a Društvo novinara Slovenije dva. U Severnoj Mekedoniji nije bilo stradalih novinara u ovom periodu.

Na Kosovu i Metohiji UNS je zabeležio 18 ubistava, otmica i nestanaka novinara, a predsednik ovog udruženja Živojin Rakočević, rekao je da je za pronalaženje počinilaca ovih zločina bitno posmatranje širokog konteksta.

„Što je prostor manji, to smo dalje od istine. Na malim prostorima kao što je Kosovo i Metohija svedoci smo da je bilo 18 ubistava, otmica i nestanaka. Na malom prostoru vi shvatate da se tu sve zna i da je to savršen zločin - onaj gde se sve zna, a pravde nema“, dodao je.

Istakao je da je najviše novinara na KiM stradalo posle sukoba 1999. godine.

Do podataka o ubijenim i nestalim novinarima je, dodao je Rakočević, došla Jelena Petković, koja je, uz podršku UNS-a istraživala svaki slučaj, potpuno distanicarana entničkih i idelološkim predrasuda o kolegama.

Predstavnici UNS-a se devet godina zaredom svake godine nalaze kod Orahovca, na mestu gde su stradali Ranko Perenić i Đuro Slavuj. Spomen-ploča je osam puta srušena, a kako je rekao Rakočević, osude Udruženja novinara Kosova još uvek nema. U pitanju je udruženje novinara medija na albanskom jeziku.

Rakočević je istakao da ovakvi slučajevi mogu kod svakoga probuditi strah da će se jednog dana naći na mestu stradalih.

„Suštinski problem je onaj trenutak kada u našim životima pomislimo na tu strašnu rečenicu- Ja sam sledeći, istakao je“.

Istraživanje vidi kao sigurnost koja ljude može osloboditi od te pomisli.

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić rekao je da se ova stradanja često ni ne tretiraju kao ubistva novinara, a u istragama, kako je dodao, nema dovoljno pomaka.

„Svako od UNS-ovih istraživanja nosio sam predstavnicima privremenih organa - Tužilaštva u Prištini. Pre toga sam ih upoznao sa radom naše komisije. Prihvatili su to kao posao na kome će raditi i koliko znam u istragama nije bilo ozbiljnog pomaka“, rekao je.

Kada je sa Komisijom pregledao dokumentaciju MUP-a, Bezbednosno-informativne agencije i drugih institucija, kaže, videle su se opstrukcije i nedovoljno ozbiljan rad. Za slučaj Milana Pantića menjalo se, kako je istakao, sedam radnih grupa.

Bilo je potrebno, rekao je Matić, uneti entuzijazam kod ljudi koji se bave istragama.

„Kada smo osnivali komisiju, nije postojala nijedna slična u svetu da preuzmemo iskustvo. Sami smo ga stekli. Sada se očekuje konačna presuda za ubistvo Ćuruvije. Malo je slučajeva da se 24 godina nakon ubistva donesu prvostepene presude, a nadam se da će uskoro biti i pravosnažne“, rekao je Matić.

Saradnju institucija i indeks ubijenih novinara Matić navodi kao neophodne za kvalitetnu istragu ubistava novinara.

Maja Sever: Zajednička deklaracija dokaz da EFJ ima volje za istraživanje ubistava novinara

Na godišnjoj skuštini Evropske federacije novinara (EFJ), koja je bila održana pre godinu i po dana u Zagrebu, udruženja koja su članovi EFJ-a su potpisala zajedničku deklaraciju koja se bavi pitanjima ubijenih i nestalih novinara, rekla je predsednica ove federacije Maja Sever.

Međutim, Severe je istakla je da su u fokusu EFJ-a trenutni pritisci sa kojima se novinari suočavaju.

„U današnje vreme se mnogo naših kolega suočava sa pritiscima i sigurnost novinara je ponovo postala pripritet našeg posla. Mnoge kolege izveštavaju iz Ukrajine i životi su im ugroženi. Mnogo ljudi izgubilo živote prethodne dve godine. Svoje aktivnosti i energiju zato usmeravamo ka tome“, rekla je.

Ipak, dodala je da je zajednička deklaracija dokaz da ima prostora, volje i energije za otvaranje pitanja o slučajevima ubistava novinara.

Predstavnik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Goran Gazdek bio je saglasan sa Sever u konstataciji da su ovakve teme često u zapećku i dodao je da je UNS-ovo istraživanje podsticaj za HND da pomenute slučajeve dublje istražuje.

„Moram da priznam da se od kad sam u HND-u slabo bavimo ovim temama. Tu su 22 slučaja koji su istraženi 1999. godine. Sporadično se ubistvima i nestancima bave kolege u svojim redakcijama. Ovo je podsticaj za nas da ove slučajeve dublje analiziramo i vidimo šta mi možemo učiniti pored službenih istraga koje se obavljaju“, rekao je.

Otežavajuća okolnost je, kaže, što u mnogim slučajevima svedoci nisu među živima, ali ističe da ostaje trajni zadatak da se istražuje.

U prethodnom periodu do novih saznanja o ubijenim novinarima dolazili su novinari Jelena S. Spasić, Dragana Bjelica, Filip Mirilović i Branimir Đuričić.

Jelena S. Spasić pisala je o ubistvu Sima Kljajića i Milana Žegarca.

„Ubistvo Žegarca je deo šireg predistražnog postupka. Iz Tužilaštva za ratne zločine smo saznali da je predistražni postupak aktiviran prošle godine. U tom predmetu je i ekipa šabačkog dopisništva Televizije Beograd. Nadam se da će konačno stvari i zvanično da se pokrenu jer prvi put imamo predmet sa konkretnim brojem“, rekla je Spasić.

Spasić je pisala i o Simu Kljajiću, o čijem ubistvu, kako je istakla, nigde osim na sajtu UNS-a nema podataka.

 

 

„Gospić je malo mesto, znalo se da je ubijen. Čak je po presudi Županijskog suda prvi na spisku ubijenih, a Vrhovni sud Hrtvatske je to potvrdio. Došli smo do toga da u 2023. godini nema nigde osim u UNS-u podataka da je kolega ubijen“, rekla je.

Za Kljajića kaže da je bio tipičan lokalni novinar koji je javnost informisao o svim bitnim dešavanjima.

Kljajić je, kako je navela, za vreme rata bio i dopisnik riječkog "Novog lista“.

„Pokrivao je paljenja kuća Srba, granatiranje, dok nije došao 30. avgust, kada je Gospić direktno napadnut. Od tada Kljajić piše servisne stvari - gde može da se uzme pošta, gde je bilo nekog kvara i slično“, rekla je Spasić i pitala zbog čega je ovaj ubijeni novinar ostao nevidljiv svih ovih godina.

Branimir Đuričić je takođe istakao da je prilikom istraživanja ubistava novinara u Republici Srpskoj često nailazio na obeshrabrujuće rezultate.

„Jedan od inspekotora koji je bio kod porodice naših kolega Gorana Dojčinovića i Saše Kolevskog, ubijenih u Ozrenu u obeleženom novinarskom vozilu, rekao je da se ne treba nadati previše“, dodao je Đuričić.

Inspektor je, kako kaže Đuričić, rekao i da, po svemu sudeći, nikada neće pronaći ubice i nalogodavce.

On je rekao da u Udruženju novinara Republike Srpske imaju prikupljenu dokumentaciju i da su razgovarali sa svedocima zločina, kao i da su snimili nekoliko dokumentarnih filmova na ovu temu. Svake godine, kako je istakao, podsećaju nadležne da su potrebni odgovori na to ko su počinioci zločina. Uvek, istakao je, čuju rečenicu „istraga je u toku“

Dodao je da su prilikom istraživanja o ubijenim i nestalim novinarima dobili pozitivne povratne informacije od porodica, sa čime je bila saglasna i Dragana Bjelica, koja je pisala o dopisniku Večernjih novosti iz Vukovara Jusufu Čehajiću.

 

 

„To je sudbina jedne male porodice i kolege koji je u najboljem maniru radio svoj posao, a to čini da sve što radimo ima smisla“, rekla je Bjelica.

Posebno je bila motivisana da istražuje njegov slučaj jer je imao besprekorne izveštaje u teškim okolnostima.

„Bio je mali dopisnik velike redakcije koji se savršeno bavio svojim poslom u takvim okolnostima. Pod granatama, za srpski medij, sa hrvatske teritorije, imao je uvek zvanične izvore i odlično donosio informacije“, rekla je Bjelica.

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi