Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Novinar RTS-a Stevan Kostić posle TV emisije napisao knjigu „Gospođa“ o životu Kriste Đorđević
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

13. 02. 2023.

Autor: D. Bjelica, A. Ničić Izvor: UNS

Novinar RTS-a Stevan Kostić posle TV emisije napisao knjigu „Gospođa“ o životu Kriste Đorđević

Priču o Kristi Đorđević, Srpkinji rođenoj u Zagrebu, prijateljici kraljevske porodice i pristalici revolucionarne komunističe omladine, ženi koja je bila u dobrim odnosima i sa Slobodanom Jovanovićem i sa Titom, novinar Stevan Kostić isprva je prikazao u emisiji RTS-a „Oko“, a sada i u svojoj prvoj knjizi „Gospođa“.

Kostić, inače predavač televizijskog novinarstva u Novinarskoj školi UNS-a, piše o široj javnosti malo poznatoj Kristi Đorđević sa kojom se upoznavao kroz novinarsko istraživanje. I čitaoca, kroz knjigu, upoznaje sa Kristom, prijateljicom komunista iz buržoaskog sloja, i njenim značajem za srpsku i jugoslovensku kulturu.

Ideja je potekla od novinara i vlasnika izdavačke kuće „Vukotić media“ Manojla Vukotića koji je posle emisije pozvao Kostića i pitao ga može li da napiše knjigu kako bi ostao jedan od malobrojnih pisanih tragova o njoj.

Isprva je, kaže Kostić za sajt UNS-a, bio neodlučan, ali kako je vreme od emisije odmicalo u njegovom novinarskom radu pojavljivali su se novi podaci o Kristi. To je pomoglo da odluči da ostavi i pisani trag o izuzetno zanimljivoj, a zanemarenoj istorijskoj ličnosti.

„Gospođa revolucije“ i Šumanovićeva sestra

Za život „gospođe revolucije“, kako ju je Kostić oslovljavao, može se reći da je bio isprepletan poznanstvima sa različitim istorijski značajnim ličnostima koje su bile staleški, ideološki i kulturno suprotstavljene. Činjenica da je bila simpatizerka i saradnica Komunističke partije koja potiče iz buržoaskog sloja govori da podaci o njoj nipošto ne mogu da budu dosadni.

O Kristi je, kaže Kostić za UNS, saznao proučavajući rad čuvenog slikara Save Šumanovića. Ona mu je bila sestra od strica. Kada je krenuo da istražuje njen život, informacije su same dolazile do njega.

„Dugo sam se bavio Savom Šumanovićem. Meni su njegovo slikarstvo, njegova ličnost i njegov tragičan kraj bili izuzetno zanimljivi. Radio sam emisiju i pisao naučni rad o njemu, pa sam bočno počeo da se zanimam i za ljude koji su bili povezani sa njim. Krista je njegova sestra od strica. Tek kada sam počeo da istražujem, video sam koliko je zanimljiv i intrigantan njen život“, rekao je Kostić.

Osim što je bila Šumanovićeva sestra, Krista Đorđević je i kuma Miloša Crnjanskog.

Ova tajnovita žena jedan je od osnivača paviljona 'Cvijeta Zuzorić' u Beogradu, a iza sebe je, namerno ili slučajno, ostavila malo informacija.

 

 

Stevan Kostić govori o knjizi Gospođa, Kristi Đorđević i saradnji sa izdavačkom kućom Vukotić medija


„Krista je bila jedan od osnivača udruženja `Cvijeta Zuzorić` i jedna od najzaslužnijih što je podignut taj paviljon na Malom Kalemegdanu. To je svakako njeno i životno delo tih dama Beograda, i Branislava Nušića, koji su odlučili da Beograd ima ovakav Paviljon da se umetnici ne bi smucali od nemila do nedraga zato što nisu mogli da izlažu svoje radove. U posleratnom periodu Krista vodi društvo prijatelja Narodnog muzeja. Veoma je važna stvar i prenošnje posmrtnih ostataka prve srpske slikarke Katarine Ivanović, za šta je ona najzaslužnija“, kaže Kostić.

Dodaje da knjiga „Gospođa“ nije samo priča o Kristi već i o epohi od jednog veka čiji je bila važan svedok.

Bomba na „mali muzej“ u Strahinjića bana

U jeku je vreme portreta i, smatra Kostić, često je najatraktivniji način za predstavljanje neke epohe upravo preko osoba koje su istoriju svojim životima ispisivale.

„Ljudima je prijemčivije da razumeju vreme preko života određenih ličnosti. Na taj način se često trudimo da radimo u `Oku`“, priča Kostić.

I emisiju i knjigu ovaj novinar je krenuo opisivanjem zamišljene i stvarne verzije 6. aprila 1941. godine, kada je bombardovan Beograd u Drugom svetskom ratu, a kuća u kojoj je Krista Đorđević živela srušena.

U prvom scenariju, dan počinje glasom soliste Bore Janjića na talasima Radio Beograda i vestima o predstavi „Cvrčak na ognjištu“ koja je to veče trebalo da bude izvedena, a u drugom, stvarnom, dan počinje bombama.

„Taj datum je sve promenio u Srbiji. Malo je takvih datuma u istoriji. Oni su promenili i ideološke i sve životne izbore koji su uticali na ljude bliske Kristi Đorđević. Jedan od njih je njen kum Miloš Crnjanski, drugi su ljudi okupljeni u udruženju `Cvijeta Zuzorić`, treći je Josip Broz Tito. Mogao bih da nabrajam mnogo ljudi“, rekao je Kostić.

Saznajemo šta je sve činilo enterijer kuće Kriste Đorđević, koja je 6. aprila uništena, ali i šta se u njoj, prema rečima pojedinih sagovornika, krilo.

 

 

Novinar RTS-a Stevan Kostić o naraciji u knjizi "Gospođa" i kući Kriste Đorđević

„Hteo sam da pokažem čega je sve bilo u njihovoj gospodskoj kući, koju su savremenici zvali 'mali muzej'. Tamo su bili reljefi Sretena Stojanovića koji nigde drugo nisu mogli da budu viđeni, pisma Šumanovića i Crnjanskog, Šumanovićeve slike“, nastavlja Kostić.

Do informacija o Kristi Đorđević dolazio je čitajući knjige, novine iz tog perioda i kroz intevrjue onih koji su je poznavali.

Dobročinitelji

„O Kristi nemate mnogo onoga što bi istoričari nazvali primarnim izvorima informacija. Ima ih malo po arhivama, ali to je kao traženje igle u plastu sena. Neki detalji iz njenog života verovatno čekaju u fondovima i bibliotekama da budu objavljeni. Istraživao sam u Arhivu Beograda, Arhivu Srbije, a nešto sam našao u Arhivu Jugoslavije“, kaže Kostić.

Krista i suprug Đurica Đorđević, doktor, ostali su upamćeni kao dobročinitelji. Nisu imali potomaka.

Iako je bilo teško doći do podataka, nekad su, govori Kostić, informacije do njega dolazile sasvim slučajno.

„Dok sam radio emisiju, istoričari umetnosti su mi rekli 'Pitaj da li nešto zna Nikola Kusovac'. Onda sam pozvao Kusovca, koji mi je rekao da je bio `njen potrčko` dok je bio mladi student istorije umetnosti. (…) Slično tome, profesorka Marica Šuput joj je bila ispomoć u poznom periodu dok je Krista bila na čelu Društva prijatelja Narodnog muzeja. Zatim sam i preko gospodina koji mi je pomagao oko fotografije saznao sam da je njegova tetka posredno poznavala Kristu Đorđević“, kaže Kostić.

Na pitanje UNS-a planira li da piše i dalje, na primer o Blagoju Jovoviću, atentatoru na zloglasnog Antu Pavelića koji je bio na čelu Nezavisne države Hrvatske, o kom je pravio emisiju za „Oko“ za koju je nagrađen UNS-ovom specijalnom nagradom, Kostić kaže da rad na novoj knjizi nema u skorijem planu.

Mada, ima ponuda da se posveti jednom poznatom partizanskom junaku.

Prodaja knjige „Gospođa“

Knjiga Stevana Kostića o Kristi Đorđević može da se kupi kod izdavača „Vukotić media“ i u knjižarama. U mekom je povezu i ima 255 strana.

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi