Naslovna  |  Aktuelno  |  Region  |  Kultura tužakanja
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Region

20. 05. 2022.

Autor: Veran Matić Izvor: Bezbedni novinari

Kultura tužakanja

Hrvatska je svojevrsni neslavni regionalni rekorder u domenu „medijskog tužakanja“, oličenog u SLAP tužbama.

Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva, trenutno se protiv tamošnjih novinara i medija vodi najmanje 951 tužbeni postupak na osnovu kojih tužioci potražuju čak 10,3 miliona evra odštete. Dosadašnji podaci pokazuju da je vrlo malo novinara na kraju i osuđeno, što navodi na zaključak da je najveći broj tužbi, umesto na presudu, usmeren na uznemiravanje i zastrašivanje novinara zbog izveštavanja. To potkrepljuje i podatak da se osuđujuća presuda dogodila u samo 11 slučajeva! 

Ogroman broj tužbi protiv novinara i medija svedoči da je njihov sudski progon u Hrvatskoj dosegao takve razmere da se mora ubrzano rešavati. Predlažu se konkretni koraci poput izmene zakonodavstva kojim bi se, po rečima HND, umanjio pritisak tužbi po osnovu dekriminalizacije odredbi protiv časti i ugleda. Pored toga, potrebno je ujednačiti sudsku praksu širom Hrvatske, edukovati sudije o medijskom pravu, pružati besplatnu pravnu pomoć manjim lokalnim i neprofitnim medijima, kao i sprovoditi kampanje za podizanje svesti o zloupotrebi „kulture medijskog tužakanja“. 

Zagrebački Pravni fakultet SLAP tužbu definiše kao „neosnovanu i isključivo malicioznu tužbu moćnika s ciljem ućutkivanja i obeshrabrivanja novinara od daljeg istraživanja ili objavljivanja sadržaja od javnog interesa“. To znači da nije svaka tužba iz SLAP kategorije, ali je porazan podatak da je u nedavnoj prošlosti svakog dana jedan hrvatski novinar ili izdavač tužen za naknadu štete ili ispravak informacije. Konkretno, prošle godine je bilo čak 380 takvih tužbi. 

Imajući sve to u vidu, hrvatsko Ministarstva kulture i medija pokušava da oblikuje politiku suzbijanja SLAP tužbi tako što se stimuliše podnošenje „SLAPP Back“ tužbi koje bi imale preventivni i sankcijski uticaj koji već razmatraju vodeći hrvatskih izdavači i njihove redakcije koje su pod najvećim udarom. Tim povodom osnovana je Radna grupa ministarstva, ali do danas nije utvrđena službena definicija SLAP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasifikuju. Na tom planu, stvari bi mogle ozbiljno da se promene nakon što u Briselu bude usvojena EU anti-SLAP Direktiva koja bi trebalo da standardizuje tumačenje šta je tačno SLAP tužba i utvrdi kriterijume za što bolju strategiju borbe protiv ove pošasti. 

SLAP tužbe su sve veći ovdašnji problem zbog čega sam na sastanku Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara i medija predložio da se proaktivnim pristupom ozbiljno pozabavimo ovom temom. Ne treba da prolazimo kroz istovetna bolna iskustva naših suseda. Treba učiti na njihovom primeru i koliko god je to moguće, sasecati problem u korenu. To je jedini lek dok zakon protiv SLAP tužbi ne bude uskoro usvojen na evropskom nivou. 

 

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi