Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Radomirović o hapšenju uzbunjivača: Dokument ne može biti proglašen tajnim ako se time prikriva krivično delo
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

12. 10. 2019.

Autor: Denis Kolundžija Izvor: Cenzolovka

Radomirović o hapšenju uzbunjivača: Dokument ne može biti proglašen tajnim ako se time prikriva krivično delo

Hapšenje čoveka koji je novinarima dao informacije u kojima je razotkrivena moguća koruptivna veza rukovodstva Krušika i oca ministra unutrašnjih poslova, kao osveta za otkrivanje tih informacija, mora da zabrine sve novinare u Srbiji, kaže predsednik UNS-a Vladimir Radomirović.

„Ako tužilaštvo tereti A.O. za odavanje državne ili neke druge tajne, pozivam branioca pritvorenog A.O. da iskoristi Zakon o zaštiti uzbunjivača, u kojem je jasno navedeno da nijedan dokument ne može biti proglašen tajnim ako se time prikriva neko krivično delo“, kaže za Cenzolovku Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije i glavni urednik istraživačkog portala Pištaljka, koji se bavi i zaštitom uzbunjivača, reagujući na tekst iz poslednjeg broja nedeljnika NIN, a koji je sinoć prenela Cenzolovka.

„Pištaljka pritvorenom A.O. i njegovoj porodici ovim putem nudi besplatnu pravnu pomoć koju pružaju naši advokati specijalizovani za zaštitu uzbunjivača“, ističe Radomirović.

Nedeljnik NIN je objavio da je osoba koja je navodno dostavila podatke novinarima o tome da je otac ministra Nebojše Stefanovića, Branko, umešan u trgovinu oružjem, uhapšena, da se tereti za odavanje službene tajne i da joj je određen pritvor od 30 dana.

NIN je objavio samo inicijale te osobe (A.O) i to da je u pitanju IT stručnjak u fabrici Krušik.

Zašto tužilaštvo ćuti?

Radomirović svejedno traži od Republičkog javnog tužilaštva da hitno saopšti javnosti koje krivično delo stavlja na teret uhapšenom, ali da odgovori i na druga pitanja – zašto je insistiralo na određivanju pritvora i zašto se postupak vodi u Beogradu, a ne u Valjevu, gde je sedište Krušika, i gde je navodno počinjeno neko krivično delo.

Iz teksta novinara Vuka Cvijića se vidi je da je prvobitno sudija za prethodni postupak odredio kućni pritvor A.O, ali da je ta odluka preinačena nakon žalbe tužilaštva.

Tekst iz NIN-a, koji je sinoć prenela Cenzolovka, uznemirio je mnoge na društvenim mrežama. Same novinare, ipak, najviše, budući da je, kako se navodi, u pitanju hapšenje novinarskog izvora.

„Sve novinare u Srbiji mora zabrinuti informacija koju navodi NIN – da je uhapšen čovek koji je bio izvor za više priča u kojima je razotkrivena moguća koruptivna veza rukovodstva Krušika i oca ministra unutrašnjih poslova i da ovo hapšenje predstavlja osvetu za otkrivanje tih informacija“, upozorava predsednik UNS-a.

Kako NIN navodi, vlasti je u tajnu akciju hvatanja izvora informacija o poslovima oca ministra unutrašnjih poslova upustila nakon što je o tome nedavno pisala bugarska istraživačka novinarka Diljana Gajtandžijeva, osnivačica međunarodnog portala Arms voč.

Taj sajt se, po objavljivanju priče, našao na meti DDoS napada zbog čega tekst danima nije bio dostupan za posetioce sata iz Srbije. U Arms voču tvrde da su organizovani hakerski napadi dolazili iz Srbije.

Arms voč nije, međutim, prvi objavio informacije u učešću Branka Stefanovića u trgovini oružjem – to je učinio pre godinu dana BIRN, ali nakon toga, kako za Cenzolovku ističe urednik tog istraživačkog centra Slobodan Georgiev, nije bilo nikakvih reakcija.

„Tada se baš niko nije osvrnuo na to što smo objavili“, navodi Georgiev, koji je o tome pisao na sajtu istraživačkog portala KRIK.

Na razlike u reakciji tužilaštva ukazuje i Vladimir Radomirović.

„Kada je BIRN pre godinu dana prvi objavio ove podatke, tužilaštvo nije reagovalo, ni otvaranjem istrage o zloupotrebama u Krušiku ni traženjem izvora informacija“, podseća predsednik UNS-a.

„Postavlja se pitanje zašto je sada postupilo naizgled vrlo nervozno. Odgovor, čini mi se, možemo tražiti u člancima koje je objavila bugarska novinarka Diljana Gajtandžijeva na portalu Arms voč. Među dokumentima za koja je Gajtandžijeva navela da su stigla iz Krušika bile su i kopije pasoša američkih državnih službenika koji su navodno koordinirali izvoz srpskog oružja u zemlje Bliskog istoka. U svetlu tog podatka, ne znam šta bi bila gora opcija po naše društvo: da tužilaštvo hapšenjem izvora pokušava da zaštiti ministra i lukrativne poslove njegovog oca ili da umesto za građane ove zemlje radi u interesu jedne strane države“, kaže Radomirović.

Georgiev ne isključuje mogućnost da je do ovako burne reakcije vlasti došlo zbog faksimila koji ukazuje na navodnu umešanost američkih službenika u trgovini oružjem, ali ni da je sve to možda zbog činjenice da je Arms voč objavio da je oružje iz Srbije završavalo u rukama islamskih pobunjenika u Jemenu.

Advokat Milić: Novinari mogu da štite izvor

Da li će se, za novinare, sve završiti na uznemirenju i neverici? Stručnjak za medijsko pravo, advokat Veljko Milić ne isključuje mogućnost da novinari koji su radili na pričama o trgovini oružjem budu pozvani na razgovor u tužilaštvo.

„Tužilaštvu su potrebni dokazi protiv osumnjičenog za odavanje službene tajne, a ako nemaju jake dokaze protiv njega, verovatno će pokušati da do njih dođu preko novinara koji su sa njim komunicirali“, navodi Milić.

On, međutim, napominje da novinari nisu u obavezi da o tome govore.

U Zakonu o krivičnom postupku postoji odredba koja kaže da ne mora da svedoči onaj ko bi time povredio dužnost čuvanja profesionalne tajne, pa se treba upravo na ovo pozvati kad su novinari u pitanju, ističe ovaj novosadski advokat.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi