Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Godišnjica rođenja Dimitrija Davidovića
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

23. 10. 2008.

Izvor: Pregled

Godišnjica rođenja Dimitrija Davidovića

Otac srpskog novinarstva, autor Sretenjskog ustava, političar i diplomata Dimitrije Davidović rođen je na današnji dan pre 219 godina. Udruženje novinara Srbije (UNS) pokrenuće inicijativu da se iduće godine na dostojan način obeleži 220. godišnjica rođenje prvog srpskog izdavača Davidovića, koji je u 19. veku pokrenuo u Beču „Novine serbske“.

UNS, čija je obaveza i cilj da neguje i baštini dostignuća prvih novinara i izdavača u Srbiji, održaće danas tribinu posvećenu ovom srpskom velikanu.

Davidović je rođen u Zemunu 23. oktobra 1789. godine. Prvo je studirao filozofiju u Pešti, pa medicinu u Beču, a zatim se opredelio za štamparstvo, pošto Srbija tada nije imala nijednu štampariju.

Srbija je već početkom 19. veka imala škole, najvećom zaslugom Dositeja Obradovića, ali nije imala svoje štamparije, pa se tu nisu mogle štampati neophodne knjige, pa ni novine koje se u većoj meri pojavljuju u svetu. Ta činjenica je, verovatno, opredelila Davidovića za štamparstvo i novinarstvo. Zbog toga je izučio tipografski zanat i u Beču dobio kalfensko pismo. To mu je, pored znanja, omogućavalo da otvori sopstvenu štampariju, što je i učinio.

Davidović tako 1813. godine pokreće prve novine na narodnom srpskom jeziku pod imenom „Novine serbske“ iz Beča. Prešao je zatim na službu u Srbiju, gde je bio lični sekretar Kneza Miloša i domaći učitelj njegovoj deci. Sa Miloševom dozvolom 23. marta 1832. godine objavljuje probni broj svojih budućih novina.

Konačno „Novine serbske“ počinju da izlaze redovno posle dve godine u Kragujevcu, gde je premeštena beogradska štamparija, odnosno 5. januara 1834. To su bile prve novine na tlu Srbije.

Davidović je napisao i srpski ustav, Sretenjski ustav, koji je stupio na snagu 1835. godine. Tvorac je i reči ustav, a u tom periodu je bio i ministar unutrašnjih poslova i prosvete.

Pod pritiskom velikih sila, Austrije, Turske i Rusije, ustav je suspendovan, a Davidović je pao u nemilost. Kada je ustav ukinut, napušta službu i kneza Miloša i seli se u Smederevo, gde je ostao do kraja života.

Davidović je sahranjen na smederevskom groblju, a na nadgrobnoj ploči piše „Dimitrije Davidović sav Srbin“. Postoji i nekoliko spomen−ploča postavljenih u njegovu čast, a u Smederevu jedna škola i štamparija nose njegovo ime. Udruženje novinara Srbije ustanovilo je posebnu nagradu pod njegovim imenom.


Tanjug

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi