Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  SINOS: Zakonom u potpunosti sprečiti diskriminaciju u oblasti rada
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

28. 04. 2026.

Autor: SINOS Izvor: SINOS

SINOS: Zakonom u potpunosti sprečiti diskriminaciju u oblasti rada

Sindikat novinara i medijskih radnika Srbije (SINOS) dostavio je Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Sektoru za antidiskriminacionu politiku i unapređenje rodne ravnopravnosti, svoje predloge u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije.

Predlog se odnosi na potpuno prepoznavanje diskriminacije u oblasti rada, koja je tema člana 16. postojećeg Zakona o zabrani diskriminacije, ali i na prihvatanje univerzalnog značenja pojma diskriminacije u svim oblastima života. Sada se ovaj zakon, pa i član 16, tumači samo u vezi sa postojanjem eventualnog ličnog svojstva. Drugim rečima, ako je neko na svom radnom mestu, za rad istog kvantiteta i kvaliteta, plaćen manje ili ne uživa ravnopravno neko pravo ili pogodnost kao ostali zaposleni, smatra se diskriminisanim samo ako ima neko dokazano lično svojstvo ili ako može da dokaže da je diskriminisan zbog pretpostavljenog ličnog svojstva. U suprotnom, sama činjenica da je osoba objektivno diskriminisana na radu, ne kandiduje je za zaštitu po Zakonu o zabrani diskriminacije, niti po bilo kom drugom zakonu, čak dobija tumačenje od nadležne instance da je „sama pristala na takav ugovor, potpisavši ga“.

Višedecenijska praksa je pokazala da se posebno ugovori iz sfere vanradnih odnosa zloupotrebljavaju, da se po ovom osnovu ljudi angažuju i više od dvadeset godina, da se od njih zahteva jednak ili čak viši kvalitet rada od stalno zaposlenih a istovremeno nemaju pravo na plaćeni odmor i bolovanje, uz nižu naknadu od nivoa zarada zaposlenih na uporedivim poslovima, pa i ispod tzv. minimalca, dok im se ugovori obnavljaju na tri ili šest meseci, odnosno 120 radnih dana u slučaju ugovora o privremenim i povremenim poslovima. Budući da su angažovani po ovakvim ugovorima pristali da ih potpišu i rade pod takvim uslovima, situacija se pogrešno tumači kao dobrovoljno pristajanje na takav tretman, a radi se o egzistencijalnoj primoranosti koju poslodavci zloupotrebljavaju.

Zato SINOS smatra neophodnom korekciju shvatanja, tj. definicije diskriminacije u postojećem Zakonu o zabrani diskriminacije i, posebno, u vezi sa sadašnjim članom 16 koji se odnosi na diskriminaciju u oblasti rada. Predlažemo da Zakon o zabrani diskriminacije ovu pojavu tretira univerzalno, da diskriminaciju definiše u originalnom značenju – da je to ono što u suštini i jeste: postupak kojim se neko stavlja u neravnopravan položaj prema drugima, ili kako Rečnik srpskog jezika u izdanju Matice srpske precizira: diskriminacija je ograničavanje, osporavanje prava koja nekome pripadaju; pravljenje neopravdanih razlika među ljudima (rasnih, nacionalnih, verskih, socijalnih i dr.); dovođenje, stavljanje u neravnopravan položaj prema drugima, obespravljivanje. Ako se ovakva praksa može jasno uočiti i dokazati, nije potrebno tražiti razlog u ličnom svojstvu ili pretpostavljanju ličnog svojstva – diskriminacija je prekršaj po sebi, koji može ishoditi i iz motiva nesrazmerne eksploatacije rada onih koji su u poziciji manje moći od drugih, posebno u odnosu na poslodavca, pa su zbog toga realno obespravljeni.

Ukoliko se, međutim, diskriminacija vrši baš jasno zbog ličnog svojstva prepoznatog u dosadašnjem Zakonu, naravno da je to teži prekršaj i kao takav može takođe biti prepoznat i u Zakonu kao teži prekršaj. Problem je u tome što sadašnji zakoni u Srbiji, pa i Zakon o zabrani diskriminacije, ignorišu univerzalno značenje pojma diskriminacije i zbog toga „maskiranu“ diskriminaciju ne prepoznaju i tako je nehotice podstiču. Kako je već objašnjeno, u sadašnjem zakonodavstvu neprepoznate su zloupotrebe postojećih zakona, kojih (zloupotreba) u EU nema, pa se i ne sankcionišu u tamošnjem zakonodavstvu, koje je uzor našim zakonima. SINOS, dakle, ukazuje da postoje oblici diskriminacije neprepoznati u sadašnjem Zakonu, i zato smatra da treba proširiti njenu definiciju. Ako smo jednaki pred zakonom, treba da budemo jednaki uvek i pred svakim, pa i pred poslodavcima.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi