Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  MFRR: Srbija na prvom mestu u Evropi prema broju kršenja medijskih sloboda
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

16. 09. 2025.

Autor: ANEM Izvor: ANEM

MFRR: Srbija na prvom mestu u Evropi prema broju kršenja medijskih sloboda

Platforma Media Freedom Rapid Response (MFRR) objavila je danas izveštaj o stanju medijskih sloboda u Evropi za period od januara do juna 2025. godine, u kojem se Srbija našla na prvom mestu prema broju zabeleženih kršenja medijskih sloboda.

U Srbiji je, kako se navodi, zabeleženo ukupno 96 kršenja slobode medija, koja su pogodila 199 medijskih radnika. Iza Srbije na listi su Gruzija sa 72 kršenja, Turska sa 64 , Ukrajina sa 62 pa Nemačka sa 57.

U izveštaju MFRR se navodi da od novembra 2024. medijski radnici u Srbiji rade pod nezapamćenim pritiscima i represijom od strane vlasti.

Usred tekućih antivladinih protesta i nasilnog odgovora države, novinari u Srbiji su se suočili sa dosad nezabeleženim brojem napada, uključujući kampanje blaćenja od strane vlasti, napade tokom izveštavanja sa protesta, uredničke pritiske i neopravdane otkaze, navodi se u izveštaju MFRR.

MFRR je izrazio duboku zabrinutost za bezbednost novinara i medijskih radnika u Srbiji, koji izveštavaju pod ogromnim političkim pritiscima, suočeni sa fizičkim nasiljem, cenzurom, kampanjama blaćenja, zloupotrebama sudskih postupaka i svakodnevnim pretnjama smrću.

U prvih šest meseci 2025. godine, baza podataka MapMF zabeležila je ukupno 96 slučajeva kršenja slobode medija protiv 199 medijskih radnika ili subjekata. To su nezapamćene brojke u poređenju sa 84 slučaja zabeležena tokom cele 2024. i 49 slučajeva tokom cele 2023.

Kršenja su obuhvatila 19 slučajeva fizičkih napada, 19 napada na imovinu (npr. opremu), 57 slučajeva verbalnog zlostavljanja (npr. pretnje, zastrašivanja, onlajn uznemiravanje i kampanje blaćenja), 25 incidenata povezanih sa mešanjem u rad medija i osam sudskih postupaka. Izveštavanje o studentskim protestima povodom urušavanja nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, naročito je povećalo pritiske na novinare, uključujući pritiske državnih predstavnika i policije, dodaje se.

„Uprkos snažnoj kritici studentskog pokreta zbog izveštavanja i dugogodišnje političke kontrole, i javni servis RTS bio je izložen političkim pritiscima predsednika Vučića i drugih visokih zvaničnika zbog navodnog podsticanja protesta. Predsednik je, na primer, optužio RTS da je „imao posebnu ulogu u obojenoj revoluciji“, nazvao novinare „imbecilima“ i tvrdio da je izveštavanje RTS-a o protestima „slično lovu na veštice““, ističe se u izveštaju.

Prema njihovim navodima, kritički mediji poput KRIK-a takođe su bili mete napada.

„Tvrdnje Vučića i drugih državnih predstavnika redovno prenose provladini tabloidi, čime se dodatno podstiče neprijateljstvo prema novinarima. MFRR je sa zabrinutošću zabeležio i kampanju blaćenja koju je pokrenulo novoformirano provladina Asocijacija novinara Srbije (ANS) protiv Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS). Ovaj slučaj izazvao je bojazan da će se organizacije koristiti kao oružje protiv medijskih predstavnika“, ocenjuje se.

MFRR je takođe zabrinut zbog sve brutalnijih represija policije, koja je prešla od pasivnosti do direktnih sukoba sa novinarima koji su izveštavali sa protesta. U prvih šest meseci 2025. zabeleženo je 12 incidenata sa učešćem policije ili državne bezbednosti, koji su pogodili najmanje 30 novinara.

Opširnije u izveštaju MFRR na ovom linku.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi