Vesti
15. 07. 2025.
Ministar Bratina optužuje medije za „rat protiv države“: Mogu li novinari očekivati represivnije mere vlasti?
Ministar informisanja Boris Bratina ocenio je da pojedini mediji „vode rat protiv države“, što su sagovornici Danasa okarakterisali kao opasan pokušaj zastrašivanja nezavisnih novinara i pripremu terena za još žešći obračun sa kritičkim glasovima.
Ministar Bratina je za list Večernje Novosti, izjavio da pojedini mediji, posebno nedeljnici, prelaze granicu dozvoljene kritike i deluju protiv interesa države, šireći dezinformacije pod izgovorom slobode govora i profesionalizma, kao i da na taj način kreiraju „paralelnu stvarnost“.
Kako navode naši sagovornici, ministar u potpunosti zanemaruje činjenicu da upravo tabloidi i provladine televizije godinama kreiraju „paralelnu stvarnost“.
Upozoravaju i da, ukoliko zaista postoje dokazi o kršenju zakona u medijima, nadležni organi treba da reaguju, a ne da se javnost zatrpava apstraktnim optužbama i selektivnim ocenama.
„Jedna od osnovnih uloga profesionalnih medija u demokratskim društvima jeste upravo kritički pristup prema društvenim i političkim pojavama u jednoj državi i na neki način treba da budu korektiv vlasti“, kaže za Danas novinar Bojan Cvejić.
Prema njegovim rečima iako je u Srbiji malo medija koji dosledno obavljaju svoju ulogu, to ne znači da oni time rade protiv države.
Naprotiv, mediji koji ne postavljaju pitanja i ne iznose kritiku gube svoju suštinsku funkciju i postaju samo produžena ruka propagande.
„Izveštavanje o protestima, građanskim akcijama, davanje prostora nekome ko drugačije misli od vlasti ili iznosi kritike ne može se smatrati kršenjem zakona – to su teme od javnog interesa, ako se to radi u skladu sa Kodeksom novinara i novinarki Srbije“, kaže Cvejić.
On poručuje da, ukoliko zaista postoji kršenje zakona u medijima, institucije treba konkretno da reaguju, umesto što se javnosti plasiraju nejasne i selektivne optužbe bez dokaza.
„Slažem se s ministrom da pojedini mediji kreiraju „neke sopstvene realnosti“ i da određeni nivo profesionalizma i etike mora da postoji – ali u onim medijima na koje on nije mislio u toj svojoj izjavi“, navodi Cvejić.
Profesorka u penziji sa Fakulteta političkih nauka Snježana Milivojević ocenjuje da je izjava ministra Bratine pokazala njegovu potpunu nekompetentnost za funkciju koju obavlja. Kako navodi, Bratina se formalno poziva na brigu zbog zloupotrebe javne reči, ali suštinski napada slobodu izražavanja.
„Poznato im je da javnost ne veruje medijima u koje ulažu ogroman novac – tabloidima i televizijama sa velikom gledanošću – dok ljudi i dalje prate kritičke medije, čak i kada nisu njihovi redovni gledaoci. To su pokazali i nedavni protesti“, ističe Milivojević.
Prema njenim rečima, nije slučajno što ministar posebno ističe štampane medije i nedeljnike, jer su oni tradicionalno bili namenjeni pismenijem i obrazovanijem delu populacije. U tom kontekstu, dodaje, vlast u skladu sa strategijom antielitizma podstiče javno neobrazovanje, dok istovremeno kritiku prikazuje kao opasnost po državu.
„Svaka kritika korupcije i klijentelizma proglašava se napadom na porodicu i ličnost, a mediji koji to izveštavaju nazivaju se neprijateljima. Kritika se ovde vidi kao glavni problem vlasti koja gubi ugled i autoritet“, naglašava ona.
Milivojević dodaje da su i društvene mreže postale meta, jer građani sve češće tamo traže informacije koje nisu cenzurisane. „Znamo da su unazad botovi – sejači lažnih vesti i teorija zavere – zapravo bili povezani sa sajtovima koje je postavljala vladajuća partija“, podseća profesorka.
Ona ocenjuje da ministar Bratina društvene mreže ne pominje slučajno – razlog je to što se građani Srbije u najvećem procentu u Evropi informišu upravo preko tih platformi. Kako ističe, čak 67 odsto građana informacije traži na mrežama, dok poverenje u tradicionalne medije, naročito one bliske vlasti, iznosi svega 27 procenata – što je među najnižim stopama u Evropi.
„I ranije su vlade najavljivale propise kojima bi se sloboda na društvenim mrežama ograničila, pod maskom borbe protiv „lažnih vesti“. Pošto lažne vesti ovde uglavnom fabrikuju političari i mediji koji podržavaju vlast, jasno je da je cilj ovakvih inicijativa da spreče slobodnu razmenu ideja na mrežama. Istraživanja nam pokazuju da su građanima u autokratijama društvene mreže mnogo važnije od tradicionalnih medija, koji su ili u službi vlasti ili pod stalnim napadima“, kaže Milivojević.
Prema njenim rečima, iza svega stoji pokušaj zloupotrebe liberalnog govora, kojim se pod firmom zaštite slobode izražavanja zapravo guši kritika i sprovodi antiliberalna politika.
„Oni pokušavaju da liberalnim govorom brane antiliberalne politike“, zaključuje ona.
Novinar Branko Čečen, ocenjuje da izjava ministra Bratine predstavlja uvod u obračun sa nezavisnim medijima.
Kako kaže, ministar koji bi trebalo da štiti slobodu medija, zapravo je „pripremio teren za napad na one koji mu smetaju“.
„Vučiću, osim ogoljene, nasilne diktature, više ništa nije preostalo. Problem je u tome što on nije ‘država’ – država su građani, Ustav i zakoni. Građane to što Bratina naziva ‘državom’ mlati i hapsi, a Ustav i zakone krši svakog dana. Ukratko, vodi rat protiv građana, Ustava i zakona. Pa ko onda ‘vodi rat protiv države’?“, kaže Čečen.
Dodaje da se režim više i ne trudi da ostavi utisak da poštuje evropske vrednosti, već da im je na prvom mestu opstanak sopstvenog sistema.
„Evo nam razloga zašto je čovek koji je palio zastavu EU postao ministar u vladi zemlje koja se kandiduje za članstvo u toj istoj uniji. Zato što se režim više ni ne pretvara da poštuje evropske vrednosti – opstanak je u pitanju. Opstanak pljačke, korupcije i kriminala“, kaže Čečen.
Prema njegovim rečima, autoritarni režimi uvek posežu za istim metodama, a Srbija bi, poput Rusije ili Turske, mogla da sledi istu matricu.
„Ako mu bude moguće i ako bude dovoljno očajan – a čini se da je baš očajan – Vučić će pribegavati receptu koji uključuje lažne optužnice, pristrasna suđenja i dugogodišnje zatvorske kazne za novinare“, zaključuje Čečen podsećajući na slučaj studenata i aktivista koji su optuženi za ozbiljna krivična dela zbog privatnog razgovora u kafani.
Ministar informisanja Boris Bratina je za Danas pojasnio da pod medijima koji „vode rat protiv države“ podrazumeva one medije, koji prema njegovom mišljenju, podržavaju blokade fakulteta i blokade na ulicama.
„Mislim da je sasvim očigledno da neki mediji vode antidržavnu politiku. Dakle jasno je da svi oni koji podržavaju blokade vode antidržavnu politiku. Zaista smatram da su svi oni koji podržavaju blokade antidržavni elementi. Uopšte nemam dilema oko toga“, kaže Bratina.
On kaže da „ne veruje“ da će država postati represivnija prema medijima koji podržavaju blokade, i naglašava značaj dijaloga između medija.
„Smatram da mediji među sobom treba da razgovaraju i da naprave koliko je kod moguće otklon od svojih vlasnika koji već imaju svoje ideje i na taj način će se vratiti novinarski integritet“, kaže Bratina.
Rekao je i da se kao ministar zalaže za novinarske standarde kao što je istinitost, objektivnost i potpuno izveštavanje.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.