Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Cenzolovka: Vuka Cvijića udarali znajući da je novinar, kao da ih je to motivisalo
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

05. 07. 2025.

Autor: Uglješa Bokić Izvor: Cenzolovka

Cenzolovka: Vuka Cvijića udarali znajući da je novinar, kao da ih je to motivisalo

Najmanje 25 fizičkih napada na medijske radnike dogodilo se za prvih šest meseci ove godine. Tokom cele 2024. bilo ih je 17. Napad na Vuka Cvijića poslednji je u seriji brutalnog policijskog nasilja prema novinarima i snimateljima, kojih je sve više od 15. marta

Osim što je policija sve represivnija prema studentima i građanima, što je kulminiralo od Vidovdanskog protesta, na meti napada su sve češće novinari. Ona na njih nasrće, udara ih rukama, nogama, štitovima, otima telefone i ometa ih u izveštavanju prilikom intervencija nad građanima bez obzira na to što se novinari vidljivo legitimišu, doviknu da su na radnom zadatku ili nose PRESS prsluke.

Novinara nedeljnika Radar Vuka Cvijića pripadnici specijalističke čete Žandarmerije, prilikom brutalne intervencije nad studentima i građanima ispred Pravnog fakulteta u Beogradu, gurali su štitovima, udarali laktovima.

Na kraju su pokušali i da mu otmu telefon kojim je snimao intervenciju, iako im je više puta rekao da je novinar na radnom zadatku.

Žandarm seo novinaru u krilo da bi ga sprečio da snima

„Sve se brzo odigralo. Čim je žandarmerija došla sa vozilima, studenti su počeli da se povlače sa raskrsnice ka Pravnom fakultetu, dok se žandarmerija u trku zaletela na okupljene. Ja sam izvadio telefon, rekao im da sam novinar i počeo da snimam intervenciju“, kaže Cvijić.

On navodi da je jedan policajac odmah pokušao da mu otme mobilni.

„Ponovio da sam novinar, ali je ipak nastavio da pokušava da mi otme telefon. Međutim, nije uspeo. Zatim su mi prišla trojica i pokušala da me spreče da snimam. Jedan me je udarao štitom, a drugi, koji mi je stajao sa strane, udarao me je laktom u grudi. Ja im sve vreme nisam davao da mi otmu telefon“, priča Cvijić.

On napominje da u trenutku napada nije izvadio legitimaciju, jer nije mogao, ali im je jasno rekao da je novinar i kaže da su ga dobro čuli. Čak i kada je posle nekoliko trenutaka uspeo da im pokaže novinarsku legitimaciju, tretman prema njemu je ostao isti.

Počeli su dalje da me potiskuju, a onda su mi naredili da sednem na klupu. Ja sam tada izvadio službenu legitimaciju i ponovo počeo da snimam, ali mi je prišao jedan žandarm u oklopu i praktično mi seo u krilo, čepajući me čizmama. On je na taj način svojim telom pokrio ceo kadar kako ne bih snimio šta se dešava“, navodi on.

Kaže da se situacija nakon toga smirila, jer su neki studenti bili pohapšeni, dok su se drugi zabarikadirali na fakultetu.

„Prestali su da budu agresivni prema meni, ali su i dalje rukama pokušavali da me spreče da snimam“, kaže Cvijić.

On smatra da napad na njega nije bio slučajan, da su policajci znali da je novinar i da im je motiv bio da ga spreče da izveštava.

„Nesumnjivo je napad imao za cilj da spreči da snimim šta se događa. Njima je to što sam novinar i to što sam snimao mobilnim telefonom bilo kao crvena marama kojom se provociraju bikovi“, tvrdi Cvijić.

Ni po koju cenu ne dozvoliti da vam otmu telefon

Cvijić, kao novinar koji je izveštavao sa mnogo protesta na kojima je dolazilo do nereda i sukoba sa policijom, savetuje manje iskusne kolege kako da se zaštite u ovakvim situacijama i šta da rade ako se nađu u sličnoj situaciji kao on.

„Treba uvek da se legitimišu, da vidno istaknu novinarsku legitimaciju, a ako to nije odmah moguće, potrebno je da jasno i glasno kažu da su novinari. Ono što im nikako ne bih savetovao jeste da dozvole policiji da im oduzmu mobilni telefon kojim snimaju, jer imamo loša iskustva ukoliko do toga dođe i postoji velika šansa da će pokušati da zloupotrebe podatke iz telefona“, upozorava Cvijić.

On ipak kaže da je najvažnije da osiguraju sopstvenu bezbednost.

„Nikako ne treba ulaziti u konflikt sa policijom. Najbolje je pomeriti se na bezbednu udaljenost i odatle nastaviti sa snimanjem i izveštavanjem. Ukoliko ipak dožive fizički napad, bilo bi dobro to dokumentovati snimkom ili zamoliti građane da novinaru ustupe snimak ukoliko je zabeležen napad, kako bi se napad mogao prijaviti tužilaštvu uz snimak kao dokaz“, kaže Vuk Cvijić.

VIŠE NAPADA ZA ŠEST MESECI NEGO TOKOM CELE 2024.

Od velikog studentskog protesta 15. marta, kao i tokom mitinga Vučićevih pristalica, pa sve do 28. juna, novinari su redovno meta napada policije. Gotovo svi napadnuti novinari su se pre napada legitimisali, tako da je očigledno da policija namerno prema njima nastupa nasilno.

Tokom protesta u Beogradu napadnuto je nekoliko novinara.

Policija je napala novinara Danasa Vojina Radovanovića, koji je pokušao da snimi jedno hapšenje. Njega je žandarm u civilu napao i šutnuo ga u zadnjicu. Asistent snimatelja N1 Jovan Pavlović zadobio je povrede ramena od udaraca pendrecima.

Napadnut je i snimatelj Foneta Zoran Drekalović, koji je udaren pendrekom po ruci u kojoj je držao kameru i štitom je oboren na zemlju prilikom intervencije kordona Žandarmerije u Ulici kralja Milana. Drekalović je bio jasno obeležen fluorescentnim „press“ prslukom.

 
   

 

Od početka godine više fizičkih napada na novinare nego tokom cele prošle godine

Prema bazi Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), od početka godine zabeleženo je 19 fizičkih napada na novinare, dok Udruženje novinara Srbije (UNS) vodi 20 takvih slučajeva. U njihovu bazu još nisu uneti poslednji napadi na novinare od Vidovdanskog protesta, uključujući i napad na Vuka Cvijića.

Ukoliko se dodaju i ovi napadi, dolazimo do brojke od najmanje 25 fizičkih napada na novinare 2025. To je više nego cele prošle godine – kada je NUNS zabeležio 17 fizičkih napada.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi