Vesti
07. 10. 2020.
Đorđević (CINS): Medijska scena kao magla dezinformacija
Medijsku scenu vidim kao maglu dezinformacija, lažnih informacija, spinova, različitih političkih i privatnih interesa, izjavila je FoNetu novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) Dina Đorđević i ocenila da se priče medijskih kuća koje se trude da budu profesionalne u toj magli samo malo naziru.
Ona je u serijalu razgovora Prestup naglasila da je za takvo stanje "definitivno odgovoran" sistem koji "itekako prepoznaje" koliko je važno da ljudi budu informisani i kolika je njihova moć kada su informisani, "i namerno to stopira".
"Ne verujem da će se ijedan političar koji dođe na vlast više brinuti o javnoj reči i informisanju građana od nas novinara", rekla je Đorđević.
Prema njenom mišljenju, novinari, "kao esnaf i zajednica", mogu da podignu nivo medijske svesti građana.
Đorđević smatra da bi građani, "kada im se plasiraju tabloidi" ili "neki kvalitetniji tekst" trebalo da znaju da nešto svesno biraju i da znaju kako će to da utiče na njih, "a ne da budu samo prepušteni toj medijskoj magli, u kojoj su zbunjeni i ne znaju da prepoznaju šta je informacija".
Kako je ilustrovala, položaj istraživačkih novinara trenutno je takav da je "najlogičnije pitanje zašto se iko bavi tim poslom", posebno što su im institucije "suštinski zatvorene za bilo kakva pitanja i bilo kakvu živu reč".
Ona je upozorila da istraživačke novinare, kada nešto objave, "obično napadaju da su neprijatelji države i da žele nešto loše narodu" i predočila da je "zapravo obrnuto".
Ukoliko objavljena informacija ima "veliki značaj", onda istraživačke novinare "dodatno raspale tabloidi", ukazala je Đorđević.
Prema njenim rečima, biti istraživački novinar "znači kao da ste priklješteni uza zid i kao da neko svakog trenutka čeka da odustanete i kažete "odoh da radim nešto lepše".
Kako mediji koji imaju "određenu moć" reaguju na sukobe interesa, protumačila je Đorđević, najbolje se moglo videti na slučaju uzbunjivača Aleksandra Obradovića i afere "Krušik".
Na Radio-televiziji Srbije, "koju gleda najveći broj građana i koji je plaćaju", dodala je ona, informacije o Obradoviću i "Krušiku" u početku su ignorisane, a kada su se pojavile "bile su potpuno u zapećku, na kraju Dnevnika".
Najvažnije je, da je javnost videla da se o Obradoviću "ne priča kao o uzbunjivaču, već da se u kontekst stavlja da je on osoba koja izdaje poslovanje, da nije savestan radnik", naglasila je Đorđević.
Ona misli da solidarnost među novinarkama i novinarima "ne postoji", što se "vrlo često vidi" na konferencijama za novinare, kada se međusobno podsmevaju, i ne daju reč, ali i napadaju jedni druge "ko je prorežimski, a ko nije".
Prema njenom stavu, mediji koji imaju "određene slične vrednosti i etičko ponašanje nekako se drže zajedno, po grupama".
Đorđević smatra da ne postoji konsenzus oko "minimuma profesionalizma i etičkih normi" i da se Kodeks novinara u velikom broju slučajeva ne poštuje.
Odsustvo konsenzusa oko poštovanja Kodeksa nesporni je dokaz da solidarnost ne postoji, konstatovala je ona i nestabilnost posla označila kao jedan od najvećih problema novinarske profesije.
"Niko ne ulazi u novinarstvo zato što je to neki stabilan posao koji obećava blistavu platu i sigurne materijalne mogućnosti", uverena je Đorđević, koja napominje da istraživački mediji, a sve više i drugi mediji, sa egzistencijalne strane "žive od projekta do projekta".
Mediji koji nemaju plaćene tekstove i reklame, veoma teško žive, obrazložila je Đorđević i zaključila da su upravo takvi mediji "na najvećem tapetu pritiska, jer pokušavaju da dođu do informacija važnih za javnost koje smetaju donosiocima odluka".
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.