UNS vesti
03. 06. 2025.
Okrugli sto o autorskim pravima u Novom Pazaru: I tekstovi su originalne autorske tvorevine koje moraju da uživaju zaštitu
“U sudskoj praksi retki su primeri sporova za zaštitu autorskih prava novinara na njihove tekstove. Razlog za to je nedostatak volje da dokažu da njihova dela predstavljaju originalne autorske tvorevine”, rečeno je na Okruglom stolu o autorskim pravima novinara, koji je UNS organizovao u Novom Pazaru.
Novinarke i novinari iz Novog Pazara su o dokazivanju povreda autorskog prava razgovarali sa advokatom Dušanom Popovićem, generalnim sekretarom UNS-a Ninom Brajovićem, menadžerom za etičke standarde u WMG-u Petrom Jeremićem, kao i glavnim i odgovornim urednikom portala Telegraf.rs Igorom Ćuzovićem.
Na skupu je predstavljen i Predlog sporazuma o saradnji medija u vezi sa preuzimanjem tekstova, koji je sačinilo Udruženje novinara Srbije u saradnji sa advokatom Dušanom Popovićem i predstavnicima dvadesetak onlajn medija.
Ovaj sporazum je, kako je rekao advokat Dušan Popović, koristan i za novinare i medijske kuće zato što reguliše imovinska i moralna prava, i to na način koji je regulisan Zakonom o autorskom i srodnim pravima.
“Kao što novinari imaju interes da budu naznačeni kao autori u svakom članku, kao autorskom delu, te da se njihovi tekstovi ne menjaju, čime stiču kredibilitet u esnafskom društvu i profesiji, tako i mediji kao najčešći nosioci imovinskih autorskih prava imaju ekonomski interes da koriste autorska dela svojih zaposlenih”, objasnio je on.
Pravo citiranja je, kako je napomenuo, Zakonom propisano kao dozvoljeno korišćenje autorskog dela.
“To podrazumeva da se iz novinarskog teksta može izvući deo, koji se može koristiti u neizmenjenoj formi, a pod uslovom da se navede autor i izvor teksta”, apostrofirao je Popović.
Drugi važan aspekt je traženje dozvole.
Prilikom javnog prikazivanja tuđeg autorskog dela obavezno je, kako naveo Popović, zatražiti dozvolu autora ili nosioca imovinsko-autorskog prava.
“Važno je poštovati moralna prava autora, koja između ostalog podrazumevaju navođenje imena i prezimena, odnosno pseudonima ili znaka autora, te prava na zaštitu integriteta autorskog dela”, naveo je on.
Popović je rekao da se sama informacija se smatra autorskim delom, tako da je ona slobodna za korišćenje svakome.
“Međutim, način saopštavanja informacije, ukoliko ima elememte originalnosti i kreativnosti, predtavlja delo autora”, dodao je.
Generalni sekretar UNS-a Nino Brajović rekao je da je u novinarskoj praksi retkost da se prilikom preuzimanja teksta navede ime izvornog autora, a da se dešava i da se ne navede ni medij sa kojeg je prenet sadržaj.
“Novinarstvo je autorska profesija, a novinarski sadržaj, u mnogim slučajevima, ima karakter autorskog dela. Ipak, neretko dolazi do neetičkog preuzimanja tuđeg sadržaja bez navođenja izvora i autora, čime se krše Kodeks i Zakon”, objasnio je Brajović.
Ta praksa, kako je dodao Brajović, mora da prestane i mora se vrednovati tuđi, kao što se poštuje i svoj rad. Sporazum je, kako je naveo, iskorak u ovom smeru.
Ipak, govornici su ukazali na to da, zakonska obaveza stalnog potpisivanja autora sa sobom nosi i određene izazove. Menadžer za etiku u WMG-u Petar Jeremić je kao jedan od problema naveo potpisivanje tekstova u čijoj izradi učestvuje više osoba.
“Dešava se da novinar pošalje sadržaj, neko iz redakcije kontaktira drugu stranu, a da se zatim dodatno uključe i urednici. Po novom Zakonu, predviđeno je da se svi koji su učestvovali u izradi teksta moraju potpisati, makar inicijalima. Ipak, u slučajevima poput ovog koji sam naveo može biti nepraktično”, objasnio je Jeremić.
On kao menadžer za etičke i profesionalne standarde, kako je naveo, nema ovlašćenja da odobri ili zabrani objavljivanje određenog sadržaja. To je, dodao je, praksa i svetskim medijima.
“Uloga menadžera za etičke i profesionalne standarde je savetodavna. Ova osoba treba da pruži smernice kolegama, odgovori na pitanja u vezi sa profesionalnim dilemama i ukaže na greške, objašnjavajući razloge i načine za njihovo ispravljanje”, naveo je on.
Kada su novinari u dilemi da li imaju dozvolu da sadržaj prenesu iz nekog medija, on im, kako je dodao, savetuje da pristupe odeljku “Uslovi korišćenja” na tom sajtu i provere deo Copyrights.
Sama činjenica da se o ovim temama razgovara, kako je naveo, povoljan je znak promena.
Do pre nekoliko godina, kako je rekao, bilo je uobičajeno da se izvor navede bez linkovanja.
Slična je bila i praksa sa fotografijama.
"One su se masovno preuzimale bez plaćanja i uz kršenje autorskih prava. Tek kada su počele da stižu prve tužbe i kazne, redakcije su počele da uvode nove standarde i poštuju pravila”, dodao je on.
Kao praksu prilikom preuzumanja tekstualnog sadržaja glavni i odgovorni urednik sajta Telegraf.rs Igor Ćuzović naveo je model prenošenja putem tizera.
“Ovaj model podrazumeva prenošenje naslova i jedne rečenice ili najave teksta, uz link ka izvornom portalu”, naveo je on.
Budući da je dominantan biznis model medija uglavnom oglašavanje, nacionalni medij koji je preuzeo tekst loklanog medija, uzeo je ovoj redakciji i veliki deo finansijskog kolača.
“Umesto lokalne redakcije koja je mukotrpno radila da bi kreirala određeni sadržaj, hiljade pregleda i samim tim i finansijska dobit odlaze redakciji koja je samo prenela tekst. Forma tizera je dobro rešenje za ovaj problem”, naveo je on.
Komentari (2)
ostavi komentar04.06.
2025.
Prazna sala
O kojim novinarima i novinarkama govorite koji su navodno bili na ovom događaju? Pokažite slike sale, pokažite nam slike prisutnih. Prazna sala. Bilo petoro ljudi, pd toga su vaša dva člana uprave UNS.
Odgovori04.06.
2025.
?
Trebalo je da učestvuje i sudski veštak za autorsko pravo u novinarstvu. Bez obzira li je član vašeg Udruženja. Pa i sudija/e koji se bavi/e autorskim pravom. A sigurno nije član UNS. Ima i takvih. Drugi put razmislite.
Odgovori