Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Dragana Čabarkapa o prvoj deceniji projektnog sufinansiranja: Nekvalitetan sadržaj, sistem u funkciji podrške poslušnim medijima
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

17. 05. 2025.

Autor: Danka Jakšić Izvor: UNS

Dragana Čabarkapa o prvoj deceniji projektnog sufinansiranja: Nekvalitetan sadržaj, sistem u funkciji podrške poslušnim medijima

Deset godina nakon što je u Srbiji uveden model projektnog sufinansiranja proizvodnje medijskih sadržaja, stručna javnost i dalje diskutuje o tome da li je ovaj mehanizam unapredio kvalitet informisanja, ili je produbio postojeće probleme u domaćem medijskom sistemu.

O ovoj temi za Udruženje novinara Srbije govorila je Dragana Čabarkapa, izvršna direktorka i glavna urednica sinos.rs, jedna od osnivača Sindikata novinara i medijskih radnika Srbije (SINOS).

Kao dugogodišnja zagovornica ideje o razvoju lokalnih i regionalnih javnih servisa, ona smatra da je model projektnog sufinansiranja „od samog početka bio pogrešno postavljen“.

„Pre nego što je uveden ovaj sistem, Srbija je imala mrežu lokalnih medija – tadašnjih javnih preduzeća – koji su, uprkos pritiscima, u velikoj meri profesionalno obavljali svoj posao. Danas toga gotovo da nema. Projektno sufinansiranje je deo šire priče o urušavanju profesionalnog novinarstva“, ističe Čabarkapa.

Podseća da su još ranije medijske studije i strategije predviđale razvoj lokalnih i regionalnih javnih servisa kao ključnu meru za unapređenje informisanja građana.

Iako je ova ideja u početku imala podršku stručnjaka i bila uključena u strateške dokumente, kako ističe Čabarkapa, u izradi zakona iz 2014. godine izostavljena je bez obrazloženja,.

„I pored brojnih pokušaja da se ovaj model vrati u strateške dokumente i zakone, predlozi su konstantno odbacivani – kako od strane vlasti, tako i predstavnika pojedinih medijskih udruženja“, dodaje ona.

Tokom protekle decenije, prema njenoj oceni, nije došlo do napretka u kvalitetu sadržaja koji se finansiraju iz javnih sredstava. Naprotiv, smatra da je sistem često korišćen za podršku poslušnim medijima, a ne onima koji zaista rade u javnom interesu.

„Projektno sufinansiranje nema mnogo veze sa javnim interesom. Ima, međutim, sa interesima vlasnika medija koji funkcionišu kao PR servisi vlasti“, ocenjuje Čabarkapa.

Posebnu pažnju skreće na kriterijume i komisije koje odlučuju o dodeli sredstava.

„Kriterijumi su nejasni ili ih uopšte nema, a članove komisija uglavnom čine ljudi koji su politički podobni, a često i nestručni“, navodi Čabarkapa, dodajući da izostanak odgovornosti i transparentnosti doprinosi urušavanju poverenja u ceo sistem.

Po njenom mišljenju, trenutni model ne podstiče razvoj inovativnih i istraživačkih formata, već uglavnom favorizuje rutinske i „sigurne“ projekte koji ne otvaraju suštinska pitanja.

Posledice su, kaže, vidljive pre svega u lokalnim sredinama, gde mediji sve više zavise od budžetskih sredstava i gube uredničku i finansijsku autonomiju.

„Ne treba mnogo znanja da bi se videlo kome idu najveći iznosi. Lokalni mediji koji dobijaju sredstva neretko kasne sa isplatama zarada, a sindikalno organizovanje u njima je često onemogućeno“, rekla je Čabarkapa za UNS.

Kao mogući pravac reforme, Čabarkapa ističe predlog SINOS-a da se zakon promeni tako da lokalne samouprave obavezno izdvajaju dva odsto budžeta za medije -jedan procenat za lokalne i regionalne javne medijske servise, a drugi za projektno sufinansiranje.

„Samo uz stabilno finansiranje možemo govoriti o profesionalnim medijima. Javna sredstva treba da budu ulaganje u informisanje građana, a ne nagrada za političku lojalnost“, naglašava.

Na pitanje ko snosi odgovornost za neuspeh aktuelnog sistema, njen odgovor je jasan: „Oni koji su taj sistem osmislili.“

Iako ne veruje da će do promena doći brzo, smatra da se sistem ne može večno održavati u postojećem obliku.

„Svima je jasno da je projektno sufinansiranje, u ovakvom obliku, potpuni promašaj. Promene će doći kada za to bude postojala politička volja“, zaključila je Čabarkapa.

Komentari (2)

ostavi komentar
pon

19.05.

2025.

anonymous [neregistrovani] u 12:22

Lokalni i regionalni javni medijski servisi

Šta su to lokalni i regionalni javni medijski servisi... "Посебну пажњу скреће на критеријуме и комисије које одлучују о додели средстава.

„Критеријуми су нејасни или их уопште нема, а чланове комисија углавном чине људи који су политички подобни, а често и нестручни“, наводи Чабаркапа, додајући да изостанак одговорности и транспарентности доприноси урушавању поверења у цео систем."-treba navesti konkretne primere ovako, neko tamo, neko amo, taj neko, etiketiravaju sve ljude u komisijama a postoje tu i pošteni ljudi.

Odgovori
sub

17.05.

2025.

Novinar [neregistrovani] u 10:47

Nepoštovanja Kodeksa profesije

Na jugu Srbije, u Jablnaičkom okrugu, godinama odlučuje gotovo ista ekipa tzv. "stručnjaka". Neki od članova i ne znaju, uveren sam gde su pojedine opštine. Pare dele "kapm i šapom" redakcijama koje su daleko od sedišta lokalne samouprave koja je raspisala konkurs za sufinasiranje projekata (videti, na primer, Leskovac i Vlasotince). Sredstva su dodeljana i internet medijima koji ne poštuju Kodeks novinarske profesije (primer Rešetka). Ovo je sunovrat koji govori kako se dele pare poreskih obveznika!!! Alal vela Ministarstvu informisanja. Danilo Kocić, novinar i publicista

Odgovori

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi