UNS vesti
17. 05. 2025.
Dragana Čabarkapa o prvoj deceniji projektnog sufinansiranja: Nekvalitetan sadržaj, sistem u funkciji podrške poslušnim medijima
Deset godina nakon što je u Srbiji uveden model projektnog sufinansiranja proizvodnje medijskih sadržaja, stručna javnost i dalje diskutuje o tome da li je ovaj mehanizam unapredio kvalitet informisanja, ili je produbio postojeće probleme u domaćem medijskom sistemu.
O ovoj temi za Udruženje novinara Srbije govorila je Dragana Čabarkapa, izvršna direktorka i glavna urednica sinos.rs, jedna od osnivača Sindikata novinara i medijskih radnika Srbije (SINOS).
Kao dugogodišnja zagovornica ideje o razvoju lokalnih i regionalnih javnih servisa, ona smatra da je model projektnog sufinansiranja „od samog početka bio pogrešno postavljen“.
„Pre nego što je uveden ovaj sistem, Srbija je imala mrežu lokalnih medija – tadašnjih javnih preduzeća – koji su, uprkos pritiscima, u velikoj meri profesionalno obavljali svoj posao. Danas toga gotovo da nema. Projektno sufinansiranje je deo šire priče o urušavanju profesionalnog novinarstva“, ističe Čabarkapa.
Podseća da su još ranije medijske studije i strategije predviđale razvoj lokalnih i regionalnih javnih servisa kao ključnu meru za unapređenje informisanja građana.
Iako je ova ideja u početku imala podršku stručnjaka i bila uključena u strateške dokumente, kako ističe Čabarkapa, u izradi zakona iz 2014. godine izostavljena je bez obrazloženja,.
„I pored brojnih pokušaja da se ovaj model vrati u strateške dokumente i zakone, predlozi su konstantno odbacivani – kako od strane vlasti, tako i predstavnika pojedinih medijskih udruženja“, dodaje ona.
Tokom protekle decenije, prema njenoj oceni, nije došlo do napretka u kvalitetu sadržaja koji se finansiraju iz javnih sredstava. Naprotiv, smatra da je sistem često korišćen za podršku poslušnim medijima, a ne onima koji zaista rade u javnom interesu.
„Projektno sufinansiranje nema mnogo veze sa javnim interesom. Ima, međutim, sa interesima vlasnika medija koji funkcionišu kao PR servisi vlasti“, ocenjuje Čabarkapa.
Posebnu pažnju skreće na kriterijume i komisije koje odlučuju o dodeli sredstava.
„Kriterijumi su nejasni ili ih uopšte nema, a članove komisija uglavnom čine ljudi koji su politički podobni, a često i nestručni“, navodi Čabarkapa, dodajući da izostanak odgovornosti i transparentnosti doprinosi urušavanju poverenja u ceo sistem.
Po njenom mišljenju, trenutni model ne podstiče razvoj inovativnih i istraživačkih formata, već uglavnom favorizuje rutinske i „sigurne“ projekte koji ne otvaraju suštinska pitanja.
Posledice su, kaže, vidljive pre svega u lokalnim sredinama, gde mediji sve više zavise od budžetskih sredstava i gube uredničku i finansijsku autonomiju.
„Ne treba mnogo znanja da bi se videlo kome idu najveći iznosi. Lokalni mediji koji dobijaju sredstva neretko kasne sa isplatama zarada, a sindikalno organizovanje u njima je često onemogućeno“, rekla je Čabarkapa za UNS.
Kao mogući pravac reforme, Čabarkapa ističe predlog SINOS-a da se zakon promeni tako da lokalne samouprave obavezno izdvajaju dva odsto budžeta za medije -jedan procenat za lokalne i regionalne javne medijske servise, a drugi za projektno sufinansiranje.
„Samo uz stabilno finansiranje možemo govoriti o profesionalnim medijima. Javna sredstva treba da budu ulaganje u informisanje građana, a ne nagrada za političku lojalnost“, naglašava.
Na pitanje ko snosi odgovornost za neuspeh aktuelnog sistema, njen odgovor je jasan: „Oni koji su taj sistem osmislili.“
Iako ne veruje da će do promena doći brzo, smatra da se sistem ne može večno održavati u postojećem obliku.
„Svima je jasno da je projektno sufinansiranje, u ovakvom obliku, potpuni promašaj. Promene će doći kada za to bude postojala politička volja“, zaključila je Čabarkapa.
Komentari (2)
ostavi komentar19.05.
2025.
Lokalni i regionalni javni medijski servisi
Šta su to lokalni i regionalni javni medijski servisi... "Посебну пажњу скреће на критеријуме и комисије које одлучују о додели средстава.
Odgovori„Критеријуми су нејасни или их уопште нема, а чланове комисија углавном чине људи који су политички подобни, а често и нестручни“, наводи Чабаркапа, додајући да изостанак одговорности и транспарентности доприноси урушавању поверења у цео систем."-treba navesti konkretne primere ovako, neko tamo, neko amo, taj neko, etiketiravaju sve ljude u komisijama a postoje tu i pošteni ljudi.
17.05.
2025.
Nepoštovanja Kodeksa profesije
Na jugu Srbije, u Jablnaičkom okrugu, godinama odlučuje gotovo ista ekipa tzv. "stručnjaka". Neki od članova i ne znaju, uveren sam gde su pojedine opštine. Pare dele "kapm i šapom" redakcijama koje su daleko od sedišta lokalne samouprave koja je raspisala konkurs za sufinasiranje projekata (videti, na primer, Leskovac i Vlasotince). Sredstva su dodeljana i internet medijima koji ne poštuju Kodeks novinarske profesije (primer Rešetka). Ovo je sunovrat koji govori kako se dele pare poreskih obveznika!!! Alal vela Ministarstvu informisanja. Danilo Kocić, novinar i publicista
Odgovori