Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Istraživanje BIRODI-ja i NNŠ: Predstavnici vlasti, javni medijski servisi i komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću su osnovni pokretači medijskog monopola
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

26. 03. 2025.

Autor: A. Ničić Izvor: UNS

Istraživanje BIRODI-ja i NNŠ: Predstavnici vlasti, javni medijski servisi i komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću su osnovni pokretači medijskog monopola

„Medijska reprezentacija stvarnosti strogo je podeljena na onu koja odslikava i afirmiše politiku vladajuće elite i onu koja na analitički način ukazuje na sve elemente svakodnevice u kojoj žive građani Srbiji“, zaključak je istraživanja medijskog pluralizma na televizijama u Srbiji, koje su sproveli Biro za društvena istraživanja (BIRODI) i Novosadska novinarska škola.

Istraživanje je obuhvatalo period od 1. novembra do 1. decembra 2024. godine. Monitoringom su obuhvaćena oba javna servisa – Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine, sve televizije sa nacionalnom pokrivenošću – TV Prva, B92, Pink i Hepi, kao i dve kablovske televizije – Nova i N1. Uz analizu medijskog diskursa, sprovedeno je desk istraživanje rada Regulatornog tela za elektronske medije.

Praćenjem programa utvrđeno je da su osnovni pokretači medijskog monopola predstavnici vlasti, javni medijski servisi i komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću.

Jednostranost je, kako je pokazalo istraživanje, prisutna i u programu komercijalnih kablovskih televizija N1 i Nova S. Ipak, kod njih su, kako je navedeno, primećeni kritički i analitički postupak, kao i objavljivanje najvažnijih izjava i informacija koje saopštavaju predstavnici vlasti.

Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) rekao je da su ton izveštavanja, obim zastupljenosti, izvori, argumentacija, najava, sagovornici, epiteti, narativi i postupanje novinara indikatori koje bi trebalo da primenjuje Regulatorno telo za elektonske medije prilikom istraživanja medijskog pluralizma koje koristi BIRODI.

Istraživanje koje je samostalno sproveo BIRODI, kako je naveo Gavrilović, pokazalo je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić u januaru i ferbruaru bio zastupljen 19.8 sati na javnom servisu i 123.2 sata na komercijalnim televizijama koje imaju dozvolu za nacionalnu pokrivenost.

Informacija da je predsednik Vučić nekoliko sati na Pinku iznosio svoje stavove, a da je sutradan bio na prvoj strani dnevnog lista “Polititika“, koji je sve to preneo, kako je rekao profesor Rade Veljanovski, takođe ukazuje na medijski monopol.

Profesor Veljanovski, koji je bio jedan od glavnih istraživača na projektu, naveo je da u Srbiji „postoje centri moći koji mogu da nametnu određeni diskurs i teme, a potom i stavove“, i da za one koji imaju drugačije stavove „u medijskom prostoru nema dovoljno mesta“.

Tako je i istraživačica iz Novosadske novinarske škole prilikom predstavljanja rezultata rekla da je osnovni zaključak istraživanja da postoji medijski monopol i da je medijski pluralizam u analiziranom periodu narušen.

Govoreći o rešenjima ovog problema, profesorka Dubravka Valić Nedeljković rekla je da je jedan od ključnih preduslova za medijski pluralizam da izbor za članove Saveta REM-a bude sproveden u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima. Prethodna procedura je, kako je navela, iskompromitovana u sedam do deset predloga, zbog čega je sa još šest koleginica i kolega odlučila da povuče kandidaturu.

Valić Nedeljković je navela i da je izbor članova Saveta REM-a važna tema o kojoj se nedovoljno govori u medijima, imajući u vidu da REM ima zadatak da „uljudi“ našu medijsku scenu.

Da bi se načinio iskorak ka medijskom pluralizmu neophodno je, kako je rekla, i da politički akteri razumeju njegov značaj.

Na važnost medijskog pluralizma za demokratičnost društva neophodno je ukazivati i javnosti, navela je ona.

Značajan element je, kako je navela, i senzibilizacija u kontektu rodne ravnopravnosti, a ona podrazumeva približnu zastupljenost muškaraca i žena u medijima, kao i predstavljanje žena koje ne odražava rodne stereotipe.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi