UNS vesti
29. 11. 2024.
Sa skupa „Život Srba u Severnoj Makedoniji“: Srbi kao manjinska zajednica gotovo nevidljivi na makedonskom javnom servisu
Srbi kao manjinska zajednica u Severnoj Makedoniji gotovo su nevidljivi na Makedonskoj radio-televiziji kao javnom medijskom servisu, rekao je Aleksandar Nikolić Pisarev u na skupu "Život Srba u Severnoj Makedoniji: istorijat, izazovi i perspektive“, koji je održan u Galeriji nauke i tehnike SANU.
Prema Međunarodnim dokumentima kojima se regulišu mediji, nacionalne manjine mogu imati aktivni i pasivni pristup medijiskim sadržajima. Prema aktivnom pristupu svaka nacionalna manjina, kako je objasnio, ima pravo da osnuje svoj medij odlučuje o njegovoj uređivačkoj politici, dok pasivni podrazumava da u javnim servisima ili privatnim medijima postoji prostor namenjen nacionalnim manjinama.
Srbima kao nacionalnoj manjini su, sudeći po onome što je rekao Pisarev, oba pomenuta koncepta ograničena.
„Gde su Srbi u makedonskim medijima? Oni nemaju odgovarajući prostor u javnom servisu da bi mogli da koncipiraju svoj program kako bi trebalo, a u medijima kao manjinska zajednica nisu dovoljno zastupljeni“, naveo je on.
Činjenica je, kaže, da „živimo u informativnim getima koja su rezultat duboke podeljenosti društva po političkoj i etničkoj liniji“.
Govoreći o medijskoj slici i dometu informisanja na srpskom jeziku u Severnoj Makedoniji u prošlosti, Pisarev je istakao da su Srbi svoju redakciju u Severnoj Makedoniji dobili tek 2007. godine.
Program Radio Skoplja je, kako je dodao, još 1945. godine bio na makedonskom i albanskom jeziku, a kasnije je redakcija proizvodila i program na romskom i turskom jeziku. Srpskog jezika tada, kako dodaje, nije bilo.
Pisarev je dodao da se srpska zajednica do rata u SFRJ informisala uglavnom preko dnevnih novina i drugih izdanja iz srpskog jezičkog područja. Svoj programski blok na javnom servisu, kako je istakao, Srbi nisu imali.
Ipak, tada su, prema njegovom viđenju, mediji bili znatno profesionalniji.
„Otkaz se dobijao za jedan demanti, novinari su imali integritet“, istakao je Pisarev.
Inače, pored njega, na ovom skupu koji su organizovali Odbor za proučavanje nacionalnih manjina i ljudskih prava Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i Srpski kulturno-informativni centar "Spona" iz Skoplja, govorili su i Milutin Stančić. Bratislava Tanasković, Aleksandar Nikočić Pisarev, Predrag Marinković i mnogi drugi.
Okrugli sto podeljen je u pet celina u kojima je bilo reči o pravno-političkom i socioekonomskom položaju naših sunarodnika u Severnoj Makedoniji, srednjovekovnoj kulturi Srba na području koje danas pripada ovoj državi, o obrazovnim centrima i kulturnoj razmeni sa Srbijom od druge polovine 19. veka do danas, o dokumentima, ličnostima i stvaraocima u kulturnom razvoju Južne Srbije i Skoplja od 1912. do 1941. kao i o srpskoj istorijskoj tradiciji, narodnom govoru i toponimima u današnjoj Severnoj Makedoniji od 19. veka do danas.
Srpski kulturno informativni centar „Spona“, kako je istakao Stančić, deluje 19 godina, od kojih se već deceniju intenzivno bavi i humanitarnim radom.
Među ključnim oblastima delovanja je, kako je dodao, i sveobuhvatna informativna ponuda preko svog portala i časopisa.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.