UNS vesti
19. 07. 2022.
Priča o zemljoradniku koji je sanjao i uspeo da poleti, nastala u UNS-ovoj školi, objavljena na sajtu Bi-Bi-Sija
Tekst novinara rumunskog nedeljnika na srpskom jeziku „Naša reč“ Predraga Despotovića, nastao u toku prvog ciklusa UNS-ove škole multimedijalnog novinarstva, ispunio je kriterijum kvaliteta i zanimljivosti, pa je objavljen u onlajn izdanju Bi-Bi-Si njuza na srpskom.
Priča je o srpskom zemljoradniku iz Divića u Rumuniji Nestoru Kostiću koji je u 18. veku konstruisao sopstvenu letelicu i njome leteo iznad svoje kuće. Rođen u Dunavskoj klisuri, Despotović je često slušao o ovom poduhvatu.
„O „Ikaru“ iz Divića pisale su u prvoj polovini 20. veka novine u Beogradu, Instanbulu i Bukureštu iznoseći i neke protivrečne informacije, dok zvaničnoj istoriji vazduhoplovstva Nestorov let nije poznat, niti su urađena konkretnija istraživanja na terenu. Nije mala stvar da neko, još u 18. veku, pokuša ne samo da napravi letelicu, nego da i njome poleti!“, rekao je Despotović za UNS.
U kojoj meri je podvig koji se u kući Kostića prepričavao generacijama bio verodostojan govorili su za Despotovićev tekst profesor fizike u penziji Nikola Stefanović i Kostićev potomak Slava Golubović.
Mozaično poređane izjave sagovornika, informacije dobijene iz različitih pisanih izvora i multimedijalni sadržaj stvorili su fabulu vezanu za značajnu i zanimljivu ličnost, koja je, prema rečima novinara Bi-Bi-Si njuza na srpskom i predavača UNS-ove škole multimedijalnog novinarstva Aleksandra Miladinovića važan element kvalitetne novinarske priče.
„Uvek je dobro kada postoji glavni lik, koji privlači pažnju pričom o sebi ili o nečemu što je radio. Tekst Predraga Despotovića ima fantastičnog glavnog lika o kome bi mogao da se snimi film, a za novinarstvo je jako bitno da priča ima boju, ukus, miris i da je možemo dobro doživeti“, rekao je Miladinović.
Rad u UNS-ovoj školi multimedijalnog novinarstva doprineo je u velikoj meri tome da se početna ideja novinara nedeljnika „Naša reč“ dopuni i razvije, a on ističe da mu je svaka informacija dobijena od predavača bila dragocena.
„Najznačajniji su, možda, bili izbor i postavljanje teme, konstrukcija priče i odabir sagovornika. Predavač Aleksandar Miladinović ispratio je priču svakog polaznika, počev od naših predloga do finalne forme. Odlični predavači podelili su sa nama svoje znanje i iskustvo, imali puno strpljenja, tako da sam uspeo mnogo toga novog da naučim i neke stvari usavršim“, rekao je Despotović za UNS.
Osim ovih, novinar nedeljnika „Naša reč“, izdvojio je i veštine i znanja povezana sa novinskom fotografijom. Multimedijalni sadržaj poput starih porodičnih fotografija i izvoda iz matične knjige rođenih je priču o ovom zemljoradniku učinio inspirativnijom i zanimljivijom.
„Činjenica da smo neke segmente i ljude koji nam pričaju mogli videti na fotografijama i doživeti ih u njihovom prirodnom okruženju, kao i geografski odnos lokacija na mapi pomogli su nam je da bolje razumemo i doživimo sve što smo pročitali“, rekao je Aleksandar Miladinović.
Dodao je da je publika pozitivno reagovala, jer ljudi vole jedinstvene priče i dugo neprimećene pojedince koji su tek nakon objavljivanja teksta dobili zasluženu vrstu javnog prepoznavanja.
Tekst je završen mitološkim, umetničkim i istorijskim referencama za priču o letelicama i snovima o otiskivanju iznad zemljine površine, poput grčkog mita o Dedalu i Ikaru i planova mašina koje je Leonardo da Vinči projektovao.
„U ovoj priči smo najviše insistirali da sve bude razumljivo – istorijski pojmovi, lokacije i sve ostalo što je neophodno čitaocima da se bolje snađu. Svaki novinar treba da obrati pažnju na to za koga piše i koliko ljudi znaju o toj temi. Nekada moramo da potrošimo dosta vremena na objašnjavanje nekih naizgled jednostavnih i nekome opštepoznatih stvari, navedemo ih u tekstovima ili prilozima, kako bi publika imala sve informacije na jednom mestu“, rekao je Miladinović.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.