Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Borba protiv pandemije je i zaustavljanje infodemije
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

17. 12. 2021.

Autor: Tamara Radojković Izvor: UNS

Borba protiv pandemije je i zaustavljanje infodemije

„Razlog nastanka infodemije je potreba da se informacije dobiju u trenutku, što je nemoguće u medicini, a ključ upravljanja infodemijom je poverenje u institucije“, zaključak je konferencije „Kako zaustaviti infodemiju“, u organizaciji Udruženja novinara Srbije (UNS), na kojoj su govorili profesori Medicinskog i Farmaceutskog fakulteta u Beogradu.

Jedini sertifikovani menadžeri za infodemiju u Srbiji za borbu protv lažnih i pogrešnih informacija, obučeni u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) dr Stefan Mandić-Rajčević i dr Aleksandar Stevanović iz Instituta za socijalnu medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu definisali su infodemiju kao prenatrpanost i preveliki broj informacija, lažnih ili delimično tačnih, koje otežavaju donošenje odluka, u ovom slučaju u vezi sa zdravljem.

Dr Stevanović je objasnio da je infodemija došla do izražaja tokom aktuelne pandemije KOVID 19, ali da se ona može javiti u bilo kojoj zdravstvenoj ili prirodnoj krizi.

„Infodemija može da nastane kad god nauka ne komunicira na pravi način sa javnošću. Da ne bi došlo do urušavanja poverenja građana, potrebne su osobe koje će znati šta javnost zanima, a to su novinari. U ovom konkretnom slučaju, bilo koja vrsta primene prevencije može da bude ugrožena time što nećemo komunicirati na pravi način sa javnošću“, rekao je Stevanović.

Dr Mandić-Rajčević rekao je da je kontraproduktivan bilo kakav oblik senzacionalizma, koji novinari koriste u ovakvoj situaciji.

„Kao što naučnici moraju da razmišljaju pre nego što nešto pošalju kao naučni rad, tako i novinari treba da razmišljaju da li im je važno da objave bilo kakvu vest ili da objave tačnu vest. Bolja i korisnija strategija, sa aspekta upravljanja zdravstvenom krizom, je reći da mi o određenom pitanju trenutno ne znamo dovoljno, nego ispričati nešto što će se kasnije pokazati kao netačno“, rekao je i dodao da nisu tačne tvrdnje da je struka neusaglašena.

„Kao što se daje preveliki značaj izrazu koji mi ne volimo – antivakseri, tako se često propagira i da struka nije usaglašena, što nije istina. Da li student medicine treba nečemu da veruje zato što mu je to profesor rekao ili zato što se iza toga kriju godine istraživanja, naučnih radova i udžbenika“, objasnio je Mandić-Rajčević.

Autori projeta „Vakcine od A do Š“ prof. dr Brankica Filipić i doc. Ivan Jančić sa Katedre za mikrobiologiju i imunologiju Farmaceutskog fakulteta u Beogradu istakli su da studenti imaju nedoumice po pitanju bezbednosti i efikasnosti vakcina.

„Dileme koje najviše zbunjuju, ne samo studente, već javnost uopšte, su pitanja bezbednosti i efikasnosti vakcina. Agencija za lekove je odobrila vakcine, na uvid ima svu potrebnu dokumentaciju, urađene su sve potrebne studije, koje su zakonom propisane i na osnovu toga možemo da kažemo da su vakcine bezbedne“, rekao je Jančić.

Dr Filipić je rekla da na odluku o vakicinaciji kod mladih utiče i dezinformacija koja se pojavila o Fajzerovoj vakcini, a to je da utiče na reproduktivno zdravlje. Takođe, ona je rekla da se studenti osećaju pod pritiskom da moraju da se vakcinišu, a da im nije u potpunosti jasno zašto.

Dr Stevanović je istakao važnost emotivne komponente u donošenju odluke o vakcinaciji.

„Tačne informacije su neophodne, ali često nedovoljne, jer na donošenje odluke znatno utiče emotivna komponenta. Kod pravljenja kampanje, bila ona za vakcinaciju ili neki drugi zdravstveni problem, moramo da se fokusiramo na to kako se prenosi neka poruka, ko je izgovara, na koji način i kome se obraća. To je važno da bi pojedinac osetio potrebu da nešto uradili ili ne uradi. Emotivna komponenta je nešto što najviše doprinosi donošenju odluke, a mi smo tu da je podržimo sa naučnim dokazima“, rekao je Stevanović.

Dr Jančić objasnio je da na infodemiju utiču i više od 80 hiljada naučnih radova, objavljenih od proglašenja pandemije.

„Objavljena studija mora proći određene recenzije da bi bila prihvaćena i da biste mogli da je vidite. Međutim, zbog trenutne situacije se sve objavljuje, pa se kasnije recenzira. U tom moru podataka, treba oprezno izabrati u šta ćemo da verujemo“, rekao je Jančić.

Moderatorka konferencije bila je Marija Popović, autorka i voditeljka emisije RTS ordinacija.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi