Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Krajnović: Izmene Krivičnog zakonika precizirati da štite novinare Milić: Šta kažu novinari? Beljanski: Potrebna temeljna prerada Nacrta
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

26. 11. 2021.

Autor: D. Bjelica Izvor: UNS

Krajnović: Izmene Krivičnog zakonika precizirati da štite novinare Milić: Šta kažu novinari? Beljanski: Potrebna temeljna prerada Nacrta

Okrugli sto koji je Udruženje novinara Srbije juče organizovalo u Novom Sadu pod nazivom „Izmene Krivičnog zakonika između potvrde i osporavanja – mogu li se novinari izboriti za bolju zaštitu“ potvrdio je da je novinarima i medijskim radnicima potrebna bolja krivično-pravna zaštita. Učesnici su se složili da je na predloženom Nacrtu izmena i dopuna Krivičnog zakonika koji je u javnoj raspravi potrebno još raditi i da u ovom obliku ne bi trebalo da bude usvojen.

Urednik subotičke.rs i član Uprave UNS-a Branko Žujović, koji je vodio okrugli sto, na početku je ukazao da mu je zbog novinarskog posla prećeno mesecima i  da mu je pretila osoba, kako je naveo „iz državnog aparata“. Taj krivični postupak je okončan, naveo je Žujović, ali se pokazalo da je ta osoba mogla to da čini „mesecima i godinama skoro bez konkretnih posledica".

Žujović je u uvodnom delu podsetio da se UNS izborio 2009. godine za izmenu člana 138 Krivičnog zakonika koji za pretnju novinarima predviđa kaznu od šest meseci do pet godina zatvora. Međutim, naveo je, pokazalo se da ta izmena jeste bila korak, ali ne dovoljan u krivično-pravnoj zaštiti novinara i ostalih medijskih radnika zbog sudske prakse.

Državna sekretarka Ministarstva pravde Livija Pavićević izjavila je da nije stigao nijedan pisani predlog na adresu Ministarstva od kako je javna rasprava o Nacrtu produžena.

„Dve nedelje nije stigao nijedan pisani predlog na mejl koji je istaknut na sajtu Ministarstva pravde“, rekla je Pavićevićeva koja je pozvala da do 2. decembra, kada ističe rok drugog kruga javne rasprave, svi koji imaju dostave primedbe i predloge na Nacrt.

Posebna savetnica potpredsednice Vlade i ministarke kulture i informisanja Gordana Predić navela je da je Akcionim planom za sprovođenje Medijske strategije predviđeno da dođe do razmatranja izmene Krivičnog zakonika i da je Ministarstvo kulture i informisanja samo u situaciji da prati šta se dešava.

„Nosilac te aktivnosti je Ministarstvo pravde i na njima je da završe taj postupak. Dobro je što je produžen rok, bitno je da se o tome razgovara, samo bi trebalo da rezultira konkretnim predlozima“, rekla je Predićeva.

Konsenzus

Pomoćnik ministra pravde za normativne poslove Jovan Ćosić podsetio je da je u prvom krugu javne rasprave stiglo 11 predloga od raznih predlagača i objasnio da procedura podrazumeva da se sve što je pristiglo razmotri. Potom će uslediti, kako je naveo, konsultacije sa Stalnom radnom grupom za zaštitu i bezbednost novinara, a zatim će Ministarstvo pravde pripremiti Nacrt zakona koji će biti razmatran na Vladi koja utvrđuje predlog koji ide u Skupštinu.

„Cilj nam je da unapredimo bezbednost novinara kroz izmenu Krivičnog zakonika. Važno je da rešenje koje ćemo predočiti Narodnoj skupštini bude deo opšteg konsenzusa“, rekao je Ćosić.

Advokat UNS-a Nenad Krajnović je govoreći o konkretnim članovima Krivičnog zakonika koji se menjaju naveo da je potrebno da se zaštita suzi na novinare, i da formulacija „lice koje obavlja poslove od javnog značaja“ bude precizirana tako da se zaštita daje osobama koje obavljaju posao od javnog značaja u oblasti informisanja u vezi sa poslovima koje obavljaju.

Govoreći o članu 138 za koji su, pored člana 135, takođe predložene izmene Krajnović je rekao da je u razgovorima i slušajući prethodni okrugli sto u Beogradu bilo posebno reči o uvedenim terminima „sloboda“ i „imovina veće vrednosti“.

„Jedan od predloga koji sam imao u vidu je da se uz slobodu veže i bezbednost, kao ustavna kategorija. Da se štiti sloboda i bezbednost novinara“, rekao je Krajnović.

Krajnović je naveo da je prihvatljivo uvođenje zaštite imovina veće vrednosti u članu 138 Krivičnog zakonika.

Osvrnuvši se na to da je predlog izmena člana 149 izazvao najviše polemika i da su se neke od primedbi odnosile na to da se uvodi `delikt mišljenja`, odnosno da se krivično-pravna zaštita može obrnuti i postati sredstvo napada na novinare, predložio uvođenje formulacije o ugrožavanju lica koje je „urednički oblikovanu informaciju ili mišljenje objavilo putem medija“.

Predstavnik Nezavisnog društva novinara Vojvodine u Stalnoj radnoj grupi za bezbednost i zaštitu novinara i advokat Veljko Milić rekao je da se u javnosti moglo čuti da su izmene Krivičnog zakonika zapravo pokušaj vlasti da pred izbore ograniči slobodu izražavanja i da o tome nema ni govora. On je naveo da Ministarstvo pravde nije dodalo ni zarez na predlog izmena Krivičnog zakonika koji je konsenzusom prihvatila Stalna radna grupa, a na kom je radio profesor Zoran Stojanović.

„Inicijativa je potekla od Stalne radne grupe u kojoj su predstavnici svih relevantnih novinarskih i medijskih udruženja u Srbiji, tužilaštva i policije. Grupa radi od 2017. godine i bavi se različitim pitanjima bezbednosti novinara“, rekao je Milić.

Naveo je da se može pročitati u izveštajima Evropske komisije i drugih međunarodnih institucija da u Srbiji postoji veliki broj odbačenih krivičnih prijava za krivična dela izvršena na štetu novinara.

„Mnoge od tih krivičnih prijava su odbačene zbog toga što radnje koje se prijavljuju kao krivična dela trenutno nisu sankcionisane krivičnim zakonodavstvom jer su se sredstva komunikacije toliko modernizovala da neki načini komunikacije ostaju ispod radara“, rekao je Milić.

Šta misle novinari?

Milić je rekao da kada je analizirao predlog izmena Krivičnog zakonika nije video probleme jer se u članu 149, stavu dva, koji se pokazao kao sporan u javnoj debati, nalazi nekoliko pravnih instituta kao što su grubo vređanje, zlostavljanje, drsko ili bezobzirno ponašanje koji već postoje u našem pravnom sistemu.

„Imali smo slučaj novinarke Brankice Stanković kojoj je svašta pevano na utakmici i jedan od navijača je osuđen zbog nasilničkog ponašanja. To je krivično delo protiv javnog reda i mira. Imamo situaciju da je isti navijač sve te uvrede što je izrekao na sportskoj priredbi poslao SMS porukom, Brankica Stanković bi mogla da piše privatnu krivičnu tužbu i da u postupku koji se ne vodi po službenoj dužnosti traži zaštitu. Zbog toga smo smatrali da su ovakve izmene neophodne“ rekao je Milić

 Rukovodio se time da će sud u svakom konkretnom slučaju, kako kaže, prilikom tumačenja da li ima grubog vređanja, zlostavljanja, drskog ili bezobzirnog ponašanja da se vodi praksom Evropskog suda za ljudska prava koja je uspostavljena kada je u pitanju sloboda izražavanja.

„Sada kada je javna rasprava otvorena, video sam dosta osnovanih primedbi, međutim najčešće te primedbe ne dolaze od novinara“, rekao je Milić.

Tražio je da novinari pravnicima kažu da li ih ovakve izmene stavljaju u opravdan strah da će biti krivično gonjeni i da neće svoj posao moći slobodno da obavljaju jer će morati da biraju svaku reč kako se neko ne bi osetio grubo vređanim, ili ove izmene shvataju kao nešto što bi moglo da im zaštiti bezbednost.

Potpredsednik CEPRIS-a i advokat Slobodan Beljanski, koji je kritikovao predložene izmene Krivičnog zakonika, rekao je da ne sumnja da je Nacrt potekao iz dobrih namera, ali da je rezultat daleko od nečega što je dobro, u pravnom, političkom i sociološkom smislu.

„Pravnici moraju da uzmu u obzir ekstremnu varijantu, mogućnost da se takav propis ili zloupotrebi ili da se upotrebi za svrhu koja je potpuno različita od one zbog koje je donet. U svakoj odredbi koja se menja našao sam upravo takvu mogućnost“, rekao je Beljanski.

Konstatovao je da ako bi se sa ovakvim izmenama usvojio član 135, bez bližeg određivanja, lica koja se bave poslom od javnog značaja bila bi neopravdano stavljena u povlašćen položaj.

Naveo je da može da se složi sa intervencijom advokata UNS-a Krajnovića, koja je išla u tom pravcu bližeg određivanja.

Govoreći o izmenama člana 138 Beljanski se osvrnuo na uključivanje pojmova „sloboda“ i „imovina veće vrednosti“ i rekao da problem stvara tumačenje „slobode“.

„Pojam slobode u Krivičnom zakoniku nije određen. Moguće ga je tumačiti na četiri načina“, rekao je Beljanski.

Ako bismo se priklonili Ustavom zajamčenim slobodama, rekao je Beljanski konstatujući da je to najprirodnije, ostaje pitanje šta bi se sve moglo smatrati pretnjom da će se napasti nečiji slobodan razvoj ličnosti, nečije dostojanstvo, sloboda misli ili savesti.

Prvi utisak

„Smatrao sam da bi ovako prošireno krivično delo bez bližeg objašnjenja pojmova u praksi moglo da posluži za suzbijanje kritike iskazane na način svojevrsno neodmeren, ili žustar i vatren“, rekao je Beljanski.

Beljanski je naveo da se u prvi mah čini opravdanim zaštita psihičkog integriteta novinara i svih drugih lica koje objavljuju napise od javnog značaja. Ali, ako se stavite u ulogu mogućeg učinioca takvog krivičnog dela, videćete da prvi utisak vara.

„Previđa se da u zavisnosti od povoda, načina izražavanja ili stila nekog lica pod udar zakona lako može doći i novinar, ali i svaki drugi autor koji reaguje na takve napise“, naveo je Beljanski .

On je rekao da je nedavno jedan advokat premijerku nazvao „pokvarenom glupačom koja izigrava glupog Avgusta“, jedan lekar je smatra „bahatom i neodgovornom“, predsednik jednog udruženja je za nju rekao da „laže“ i „pita se da li će ona pred Narodnom skupštinom odgovarati za iznošenje neistina i obmanjivanje celokupne javnosti“.

Osoba koja obavlja funkciju premijera, nastavio je Beljanski, svakako će ove uvrede doživeti kao grubo vređanje koje joj značajno ugrožava spokojstvo, a onda bi oni koji su to izrekli mogli da dođu pod udar izmenjenog zakona.

Beljanski vidi problem u upotrebljenim pojmovima „mišljenje“ i „informacija“.

„Postoji li išta što bismo mogli nazvati mišljenje od javnog značaja. Mišljenje je vrednosni sud koji nema veritet informacije. Sme li se Krivičnim zakonom štiti ikakvo i ičije mišljenje, a da nas takva zaštita ne vrati u doba partijskog dogmatizma“, rekao je Beljanski i naveo da se tom dopunom ugrožava sloboda izražavanja.

Nedavno je nakon informacija o držanju vijetnamskih radnika u Zrenjaninu u nehumanim uslovima, ekipa jedne televizije prikazala stvar u sasvim drugom svetlu, saopštavajući da oni uživaju sva prava i da su zadovoljni, naveo je primer Beljanski.

„Neko ko bi za tu televiziju napisao da se služi mangupskim obmanjivanjem javnosti ili sluganjskim dezinformacijama, ili bi ispred te televizije nosio transparente sa tim natpisima rizikovao bi da se njegov postupak tretira kao ometanje informisanja učinjeno grubim vređanjem ili drskim ponašanjem i da bi to značajno ugrozilo spokojstvo kritikovanih novinara, pa bi i on došao pod udar ove odredbe“, izneo je Beljanski.

Beljanski je rekao i da način krivičnog gonjenja nije dobro rešen u ponuđenom predlogu izmena Krivičnog zakonika.

„Tužilac bi pošao od nekog šablona, šta bi se obično smatralo ugrožavanjem spokojstva, a ne od subjektivnog osećaja lica koje je ugroženo. Naravno da se i jedno i drugo mora uzeti u obzir. Ali, ovde bi izostalo ono što je neophodno za krivično gonjenje i za upotrebu pojma spokojstvo koji je fluidan i neprimeren krivičnom zakonodavstvu, sve bi to prešlo u ruke javnog tužioca i bilo bi gonjeno bez osećaja povređenog da je povređen“, rekao je Beljanski o uvođenju gonjenja po službenoj dužnosti tamo gde ga nije bilo.

On se založio za temeljnu preradu Nacrta.

Na pitanje da li novinarima treba krivično-pravna zaštita i rešenje kakvo su za sebe izborili advokati u Srbiji advokati Milić i Krajnović su bili saglasni da ni advokatima nije bila potrebna posebna zaštita u smislu posebnog krivičnog dela i da to ne treba ni novinarima.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi