Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Dejvid Bajnder - američki novinar koji je zadužio srpski narod
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

23. 09. 2020.

Autor: J. Pešić Izvor: UNS

Dejvid Bajnder - američki novinar koji je zadužio srpski narod

Srpsko novinarstvo moraće da sačuva uspomenu na Dejvida Bajndera, prvog posleratnog dopisnika Njujork tajmsa iz Beograda, koji je imao razumevanja i za srpsku stranu u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, za razliku od ogromne većine američkih novinara koji su spremno učestvovali u demonizaciji Srba, rečeno je na skupu posvećenom velikom američkom novinaru.

Njegovi prijatelji i kolege sećaju se Dejvida kao novinara koji zadužio Srbiju više od mnogih koji se danas predstavljaju kao prijatelji naše zemlje, jer je bio uveren da je politika Amerike prema Srbiji nepravedna. Njegova privrženost Srbima delom je bila i reakcija na pristrasno izveštavanje američkih i drugih zapadnih medija, rečeno je na jučerašnjem skupu u Pres centru UNS-a.

Zbog objektivnog izveštavanja o ratu u bivšoj Jugoslaviji bio je dvostruko kažnjen, rekle su njegove kolege, što je bio paradoks njegove sudbine. Osim u njegovoj redakciji Njujork tajmsu, gde je sprečen da piše o ratu u Jugoslaviji iako je bio najbolji poznavalac Istočne Evrope, i naši ljudi su umeli da skeptični prema Amerikancu koji je bio „na strani Srba“.

Prvi je objavio ekskluzivnu informaciju da je CIA uoči građanskih ratova devedesetih predvidela raspad SFRJ. Ljiljana Smajlović, koja je poznavala Dejvida koji je bio kolumnista „Politike“ u vreme kada je bila glavna i odgovorna urednica tog lista, rekla je da njemu ta informacija nije planski procurena.

„Nije Stejt department želeo da se za tu procenu sazna, to nije Dejvidu palo u krilo. On je iz jedne neoprezne opaske političkog operativca na prijemu u Ambasadi SAD u Beogradu za to saznao, proverio, saznao više detalja i objavio. Obelodanjivao je ono što je on smatrao relevantnim, nije radio po želji ili nalogu ambasadora. Nije to radio da bi pomogao svojoj zemlji“, rekla je predsednica suda časti UNS-a, koja je navela i da je smatrao da su velike sile bile odgovorne za dešavanja u našoj zemlji.

Ona smatra da Bajnder, koji je preminuo prošle godine, nije bio prosrpski nastrojen već da je među pristrasnim, antisrpskim zapadnim reporterima, odavao takav utisak. „Kod njega ste nalazili i argumenti koji su upućivali šta je srpska strana rata. Toliko je to odskakalo od tadašnjeg standarda, da je delovao kao pristrasan novinar u korist srpskog naroda“, kazala je Smajlovićeva.

Advokat Zdenko Tomanović smatra da je Dejvid ipak imao više sklonosti prema srpskom narodu nego prema drugima, jer je kao dobar poznavalac dešavanja u bivšoj Jugoslaviji pisao da zlo na Balkanu nisu doneli Srbi, iako postoji poreklo tog zla. Uvek je naglašavao protivpravni čin bombardovanja Srbije 1999. godine, rekao je advokat.

Kako je istakao Tomanović, Dejvid je prihvatio bez dvoumljenja da bude svedok odbrane Slobodana Miloševića u Haškom tribunalu.

 „Veliko zadovoljstvo je nedostatak njegove dileme da prihvati da svedoči, s obzirom na ambijent u tom vremenu. Pitao sam ga da li je potrebno da mu se obezbede zaštitne mere, a on je rekao da ga to ne zanima“, kazao je Tomanović, koji je istakao da je ovaj američki novinar i samom najavom u svojim krugovima da će biti svedok odbrane zadužio Srbiju.

Advokat je izneo i svoje sećanje na novinara koji se podsmevao Bernaru Kušneru, prvom šefu Misije UN na Kosovu i Metohiji od 1999. do 2001. godine, kada je rekao da voli sve narode ali malo više kosovski, kao i da je tada zaključio da je bio nepristrasan novinar u moru pristrasnih.

Lojalan prijatelj, koji je više cenio običnog čoveka, nego članove elita, iako je poticao iz aristokratske, američke porodice. Završio je Hardvard, a nije bio snob. Uvek je imao smisao za humor, i u najcrnjim vremenima. Iako se ponašao na način koji odbija ljude, imao je meko srce. Tako se kolege sećaju ovog novinara.

„Novinar starog formata, koji nije trpeo ono što se dešavalo 90-ih godina - da novinari moraju da budu na pravoj strani u svakom sukobu, da moraju da zauzmu stav i da se taj stav otvoreno prepoznaje u njihovim tekstovima. Držao se etičkog kodeksa. To ga je puno koštalo“, rekao je Obrad Kesić, politički analitičar iz Vašingtona.

On je rekao da je Dejvidov stav bio da novinari ne treba da pokazuju svoje političko opredeljenje, što je iskorišćeno u Americi kako bi se označio kao pristrasan jer nije izveštavao kao američki mediji, poput Si-en-ena, Vašington post…. „Njegov pogled je bio antiratan. Želeo je da pokaže apsurd američke sklonosti prema ratu“, rekao je Kesić.

Seća se i da je američki novinar bio frustriran zbog povlačenja paralele pada Berlinskog zida i raspada Jugoslavije, kao želje za slobodom i nezavisnošću. „Na Jugoslaviju je gledao kao na zemlju koja možda nije najbolja, ali je jako dobra što je pokušala da nađe mesto u svetu, da izgradi sistem koji je bio drugačiji od velikih sila“, kazao je Kesić.

Predsednik UNS-a Vadimir Radomirović, koji ga je upoznao 2000. godine kada je Bajnder pisao za nedeljnik Reporter, zaključio je da srpskom novinarstvu danas nedostaje Dejvid, njegova lucidnost u analizi odnosa, posebno sada kada se govori o boljim odnosima Srbije i Amerike.

„Bio je analitičan, oprezan u svojim stavovima, nije slepo podržavao nijednu stranu u bivšoj Jugoslaviji. Insistirao je na činjenicama i zato ćemo ga sećati sa simpatijama i ljubavlju“, rečeno je na jučerašnjem skupu, na kojem je predloženo da se uspomena na Dejvida Bajndera mora očuvati kroz nagradu koja će poneti njegovo ime, stipendiju ili novinarski kutak.

 

 

 

 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi