Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Novinari i jezičke greške
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

30. 03. 2016.

Autor: Teodora Vasiljević Izvor: RTV

Novinari i jezičke greške

Greške u jeziku činimo svi i one su moguće i dozvoljene, međutim novinari na taj način dovode u pitanje svoju profesiju, kako kaže autor nove knjige "To je za poludeti – novinarska ogrešenja o jezik" Radomir Dabetić. Promocija je održana sinoć u Kulturnom centru, a naša ekipa bila je tamo, pa vam u nastavku prenosimo utiske.

 

Kada bismo rekli da smo ovaj događaj "ispratili", pogrešili bismo, kako kaže autor knjige. To je samo jedan od primera čestih grešaka u medijima, što postaje ozbiljan problem jer ni slika, ni ton, nisu toliko uticajni kao jezik - osnovni alat novinara.

"Najčešća su ona ogrešenja koja su vezana za padeže. Naši novinar nisu svesni da padežne konstrukcije koje idu sa predlozima kriju u sebi velike zamke. Ja sam u nekoliko tekstova pokazao kako nije u redu pričati kako se u Nišu i Vranju služe "s jedan padež" pošto i naši novinari ovde takođe greše u padežima, potpuno nesvesni, zbog toga što koriste pogrešne predloge", kaže Dabetić.

U prvom delu knjige predstavljena su brojna ogrešenja o jezik, uz dosta primera uz ispravne jezičke formulacije, a drugi deo knjige je pravi, mali inventar pogrešaka koji je autor pažljivo skupljao prateći 23 domaća štampana i elektronska medija. Citirajući Dabetića, književnica Radmila Gikić Petrović, navela je da se novinari često služe birokratskim jezikom, koji bez obzira na gramatički ispravnost, može da bude tupav i ružan.

"Zar nije jednostavnije, a pravilno reći, da će preduzeće asfaltirati ulicu umesto da je neko preduzeće izvršilo asfaltiranje ulice ili vršiće se popisivanje bespravno podignutih objekata, a pravilno i jednostavno popisivaće objekte, zatim da se umesto da je poskupeo hleb ne govori došlo je do poskupljenja hleba", Radmila Gikić Petrović.

Za loše korišćenje jezika, Dabetić osuđuje i besparicu koja primorava redakcije da otpuste lektore ili ih čak i ne zapošljavaju. Svrha novinarskog posla jeste da se prenese informacija, a kada se ogrešite o jezik informacije više ni nema.

Komentari (1)

ostavi komentar
sre

30.03.

2016.

anonymous [neregistrovani] u 18:40

Lektor -šta to beše

O greškama novinara i ruženju jezika, moglo bi da bude napisano više tomova. Zamislite, kakva ja situacija u malim lokalnim medijima. Greška grešku sustiže. Koji vlasnik medija još ima para da plaća lektora. A to je ozbiljan posao. Oni o jeziku ne razmišljaju, jer je većina polupismena. Uzdamo se jedino u Javne servise, koji MORAJU negovati srpski jezik. U suprotnom ćemo ga izgubiti,jer osim što se greši, unosi se i previše tudjica, naročito anglicizama, što takodje utiče na gubljenje duha srpskog jezika.

Odgovori

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi