Vesti
09. 07. 2025.
EK o vladavini prava u Srbiji: Kašnjenja i nedostaci u izboru Saveta REM-a narušavaju poverenje javnosti u proces
Nezavisnost Regulatornog tela za elektronske medije (REM) je razlog za ozbiljnu zabrinutost, a kašnjenje i nedostaci u postupku izbora novog Saveta REM-a narušavaju poverenje javnosti u taj proces, ocenila je Evropska komisija u godišnjem izveštaju o stanju vladavine prava u Srbiji.
U objavljenom tekstu izveštaja navodi se da je Srbija „nastavila ustavne reforme za jačanje nezavisnosti pravosuđa“, ali da je politički pritisak na sudije i tužioce i dalje visok. U oblasti borbe protiv korupcije, EK ukazuje na manjak istraga, konačnih presuda i zaplene imovine u slučajevima visoke korupcije. Kad je reč o medijskim zakonima, izveštaj komisije navodi da je Srbija u junu usvojila nove medijske zakone, čime je nastavila usklađivanje sa EU, ali ocenjuje da je to učinjeno netransparentno, bez javne debate.
Od 2020. godine, Evropska komisija objavljuje godišnje izveštaje o vladavini prava u zemljama članicama, a od 2023. godine i u zemljama kandidatima, ocenjujući stanje u četiri oblasti – pravosuđe, borba protiv korupcije, medijske slobode i funkcionisanje nezavisnih institucija.
„Srbija je nastavlila sprovođenje ustavnih reformi koje treba da ojačaju nezavisnost pravosuđa“, navodi se u izveštaju, uz ocenu da je od 36 planiranih podžakonskih akata usvojeno 35.
S druge strane, Evropska komisija ocenjuje da je politički pritisak na pravosuđe visok, „sa malo ili nimalo reakcija visokog saveta sudstva ili tužilaštva“.
„Vladini zvaničnici na najvišem nivou, uključujući i predsednika države nastavili su sa neprimerenim javnim komentarima tekućih istraga, sudskih procesa i rada pojedinačnih tužilaca i sudija. Ovi komentari uključuju kritike sudskih odluka i pretnje smenjivanjem upućenim sudijama i tužiocima“, stoji u izveštaju
„VSS i tužioci pasivni“
Dok su udruženja sudija i tužilaca uzimala u zaštitu svoje kolege u nekim od ovih slučajeva, visoki saveti sudstva i tužilaca ostali su u velikoj meri pasivni, navodi se u izveštaju i naglašava da „parlament i vlada takođe nisu reagovali u slučaju neprimerenih izjava svojih članova, iako je to u suprotnosti sa njihovim pravilnicima“.
Izveštaj navodi i da zabrinjavaju primeri nedostatka nezavisnosti pravosuđa i poverljivosti krivičnih istraga.
Pretraga prostorija nevladinih organizacija u februaru ove godine usledila je posle izjava visokih zvaničnika, što budi sumnje o nezavisnosti tužilaštva, kao i činjenica da u javnost dospevaju poverljivi podaci iz istražnih procesa, stoji u izveštaju.
Govoreći o efikansosti pravosuđa, Evropska komisija ocenjuje da je ukupna slika pozitivna za građanske, trgovinske i krivične slučajeve, dok ozbiljni izazovi i dalje ostaju u rukovođenju administrativnim slučajevima i ustavnim žalbama.
„Percepcija javnosti ukazuje na visok nivo korupcije“
U oblasti borbe protiv korupcije, izveštaj navodi da percepcija građana, poslovne zajednice i eksperata i dalje ukazuje na visok nivo korupcije u javnom sektoru.
Evropska komisija podseća da je pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu pokrenuo široke građanske proteste.
„Vlasti su pokrenule istragu o optužbama za korupciju u vezi sa tragičnim incidentom koja tek treba da bude kompletirana. Istrage pokrenute u okviru novih operacija protiv korupcije izazivaju sumnje o političkom mešanju i uticaju“, smatra Komisija i navodi da provere prijava o imovini i konflikta interesa i dalje „pokazuju slabosti“.
Izveštaj ukazuje i na problem čestih izuzeća od zakona o javnim nabavkama.
„Izuzeća od zakona o javnim nabavkama se široko koriste, čime se zaobilazi njegova primena, dok su mehanizmi nadžora nedovoljni“, navodi Evropska komisija i naglašava da je u 2023. godini, vrednost nabavki izuzetih od zakonskih pravila dostigla nivo ugovora sklopljenih u okviru zakonskih normi, čime je podrivena efektivnost zakona.
„Urednička autonomija sve veći problem“
U poglavlju o medijskim slobodama i pluralizmu, izveštaj navodi da je Srbija usvojila nove medijske zakone u junu 2025, čime je „nastavila zakonsko usklađivanje“ sa evropskim standardima. Međutim, naglaašva se da proces usvajanja nije bio transparentan, odnosno, da je sproveden bez „inkluzivnih konsultacija“, kao i da nije poštovao obavezu o održavanju javne debate.
Po mišljenju Evropske komisije, ozbiljna zabrinutost i dalje postoji u vezi sa nezavisnošću Regulatornog tela za elektronske medije (REM), a kašnjenje i nedostaci u postupku izbora novog Saveta REM-a potkopavaju poverenje javnosti u taj proces.
„U 2024. godini, REM je izdao pet mera: dve opomene, jedno upozorenje i dve privremene zabrane emitovanja reklamnih poruka, dok sankcije nisu izrečene emiterima koji često krše pravila, poput rijalti programa sklonih nasilju“, piše u izveštaju EK.
Komisija podseća da je 8. maja objavljen novi poziv za kandidate, kao i da je pregled kandidatura u toku, ali ističe da ukupno kašnjenje i nerešeni nedostaci u prethodnom postupku „izazivaju sumnju u posvećenost zaštiti procesa od političkog uticaja i povećanju nezavisnosti REM-a.“
Evropska komisija navodi i „sve veću zabrinutost i oko pitanja uredničke autonomije i pluralizma javnih servisa“.
Monitor medijskog pluralizma (MPM) za 2025. godinu utvrdio je da se pokazatelj „nezavisnosti javnih servisa“ pogoršao u 2024. godini i smatra ga „područjem visokog rizika“, ukazuje EK.
Izveštaj navodi da su izmene i dopune Zakona o javnim radiodifuznim servisima usvojene su u junu 2025. godine, kako bi javni emiteri postali institucionalno i funkcionalno nezavisniji.
„Ostaje da se vidi da li je iznos naknade za javni servis utvrđen ovim zakonom dovoljan da pokrije potrebe javnih emitera i da li će oni morati da se oslanjaju na komplementarno državno finansiranje, što bi sprečilo punu finansijsku nezavisnost“, piše u izveštaju.
I dalje postoji zabrinutost zbog pitanja uredničke autonomije, ograničenog pluralizma i pristrasnog izveštavanja u korist vlade, ocenjuje izveštaj.
Oba javna emitera su kritikovana zbog nedostatka izveštavanja o studentskim protestima nakon tragičnog incidenta na železničkoj stanici u Novom Sadu.
„Mere za povećanje transparentnosti u vlasničkim strukturama i javnom finansiranju medijskog sektora samo su delimično implementirane, a novinari se i dalje suočavaju s čestim odbijanjima javnih tela da otkriju informacije od javnog značaja“, navodi komisija i ocenjuje da je bezbednost novinara postala „izvor sve veće zabrinutosti“.
„Parlament bez debate, funkcija nadžora otežana“
U delu o kontorli i nadžoru izvršne vlasti, komisija navodi da su efikasnost i nadžorna funkcija parlamenta i dalje otežane niskom učestalošću sednica i nedostatkom istinske političke debate.
„Činjenica da su četiri upražnjena mesta u Ustavnom sudu ostala nepopunjena je zabrinjavajuća. Tri nezavisna tela koja rade u oblasti temeljnih prava i dalje se suočavaju s ograničenim resursima, a praćenje njihovih preporuka ostaje nedosledno“, zaključuje se u izveštaju Evropske komisije.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.