Vesti
17. 04. 2025.
„Pravni vakuum bez regulatora“: Bez Saveta REM od novembra, studenti traže da se ponovi izbor članova
Novi zahtev studenata u blokadi Univerziteta u Beogradu upućen je skupštinskom Odboru za kulturu i informisanje. Traži se da Odbor ponovi proces izbora novih članova Regulatornog tela za elektronske medije. Prethodni postupak završio se povlačenjem nezavisnih kandidata, a jedan od predloženih postao je ministar, što je dovelo u pitanje kredibilitet i legitimitet samog procesa.
Zašto mladi ljudi blokiraju RTS i zbog čega ispred zgrade javnog medijskog servisa gledaju prenos dočeka svojih kolega u Strazburu na N1?
Zato što medijska kuća koju plaćaju o tome ne izveštava, ali su razlozi blokade dublji. Skreću pažnju na činjenicu da Srbija od 4. novembra nema Savet REM-a, a da se čak sedam kandidata povuklo iz procesa jer smatraju da je postupak sproveden protivzakonito.
„Zahtevamo od vas, Odbora za kulturu i informisanje, ponavljanje procesa izbora članova Saveta Regulatornog tela, poništavanjem prethodnog Javnog poziva i objavljivanje novog, uz transparentno odvijanje procesa pred javnošću. Protest ispred RTS-a trajaće dok ne objavite Javni poziv za izbor članova Saveta REM-a“, naveli su studenti u blokadi u saopštenju.
Jedan od onih koji su se povukli zbog neregularnosti prilikom izbora članova ovog, na papiru nezavisnog tela je i novinar i dramski pisac Željko Hubač, koji smatra da Srbija u kojoj niko ne prati rad medija nije slobodna zemlja.
„Studenti zaista imaju, po meni, neočekivano dobru strategiju jer su u petom mesecu svojih protesta stavili u fokus REM. Oni polagano, sistematski, ukazuju na sve probleme koji se zataškavaju da se politička kriza ne bi rešila“, navodi Željko Hubač, dramski pisac, novinar i bivši kandidat za člana Saveta REM.
Nekadašnja predsednica Saveta REM, koja se sada predstavlja kao portparolka ovog tela, pak, smatra da je blokada, kako je navela, užasan pritisak na institucije, a zahteve studenata koji su se pozvali na razloge zbog koji su se nezavisni kandidati povukli nazvala je naučnom fantastikom.
„Njih sedmoro se povuklo, iako po zakonu to nisu smeli da učine. Od momenta kada su dali pristanak da budu kandidovani, morali su da ostanu do kraja procedure. Ipak, povukli su se, a evo sada će i jedan kandidat, Dejan Vuk Stanković, da bude izabran za ministra prosvete. Ne znam šta će da bude sa tim procesom, adresa za to pitanje je Narodna skupština. Svakako da postoji mogućnost da i ponovo bude raspisan poziv“, navela je Olivera Zekić.
A kako prorežimski mediji izveštavaju o blokadi javnog servisa? Širenjem panike i lažnim tumačenjima.
„Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević uključio se u program Informer televizije i objavio da je u toku talačka kriza ispred RTS-a i da blokaderi blokiraju SAJ“, pročitala je voditeljka na TV Studio B.
Da ovakve rečenice odu u etar bez straha od posledica omogućava upravo pravni vakuum u kom se nalazi Srbija jer nema regulatora, kaže Hubač.
„U ovom trenutku, možete da radite na televiziji šta god hoćete. Ne postoji mehanizam koji bi vas sankcionisao tim povodom. Odatle i takve stvari. Ja mislim da mladi ljudi i građani ispred RTS-a pokušavaju na simboličan način da mi moramo da krenemo od neke tačke“, smatra Željko Hubač.
Profesorka Fakulteta političkih nauka i jedna od najcenjenijih medijskih ekspertkinja Snježana Milivojević, pak, smatra da je vlast slanjem policije kako bi radnicima RTS bilo omogućeno da uđu poslala poruku zbog koje je teško verovati da će im formiranje zaista nezavisnog regulatornog tela biti prioritet.
„Mi znamo da ovakva vrsta diktature ili ova vrsta autokratije se zaista oslanja na medije. Do jednog trenutka. Evo sada je počela da izvlači tu represivnu karticu iz drugog džepa. Nema načina da mediji profunkcionišu a da mi nemamo autonomno regulatorno telo“, navodi Snježana Milivojević.
Čak i da se sutra formira novi, nezavisni REM, vlasti bi preko svojih poluga imala mogućnost da opstruiše rad ovog tela, smatra Hubač. Kaže, simptomatično mu je što pojedini evropski zvaničnici naizgled veruju srpskim vlastima da će u kratkom vremenskom periodu urediti ovu oblast.
„Možete vi u vašem dvorištu da posadite englesku travu, ali će ona izgledati kao ona ispred Bakingemske palate tek nakon desetak godina. Ali mi taj proces moramo da počnemo“, ističe Hubač.
Studenti su ga, kaže, upravo započeli i veruje da, zahvaljujući njima, sada postoje velika pažnja i pritisak javnosti da proces bude ponovljen i praćen do detalja kako bi mogao da bude sproveden po zakonu.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.