Vesti
23. 04. 2013.
EK: Autocenzura u medijima u Srbiji
Srbija čini korake ka uređenju medijske sfere izmenama postojećih i pripremom seta novih zakona, ali je, u celini, medijsko izveštavanje neuravnoteženo, a autocenzura raširena, navodi se u prolećnom izveštaju Evropske komisije.
U delu izveštaja koji se odnosi na slobodu medija kao važan korak ocenjuje se ukidanje klevete kao krivičnog dela, prenosi danas portal EurAktiv Srbija.
Kada je reč o primeni Medijske strategije, u izveštaju koji je juče objavljen navodi se da je formirana radna grupa koja radi na usklađivanju zakonodavnog okvira kako bi se uklonile kontradiktornosti koje postoje u vezi sa osnivanjem i finansiranjem medija.
"Prvi korak je već učinjen usvajanjem amandmana na Zakon o javnim preduzećima kojim je onemogućeno da vlasti na svim nivoima mogu da osnivaju javna preduzeća u oblasti medija", navodi se u izveštaju.
U pripremi su dva zakona - zakona o javnom informisanju i medijima koji pokriva oblast javnog informisanja, vlasništva i koncentracije vlasništva u medijima, kao i akreditovanje stranih izveštača, i zakona o elektronskim medijima koji će obuhvatiti elektronske medije i javne servise, dodaje se u izveštaju.
U toku su konsultacije o nacrtu zakona o javnom informisanju i medijima, konstatovala je Komisija.
Taj zakon bi trebalo da garantuje transparentnost finansiranja, da reguliše pitanje koncentracije vlasništva u medijima, uvede ograničenja koja se odnose na to, i da da ulogu Komisiji za zaštitu konkurentnosti u tom procesu.
Konstatuje se i da je u januaru 2013. formirana ad hok komisija od novinara i predstavnika policije i bezbednosno-informativnih agencija kako bi se rasvetlili slučajevi nerešenih ubistava novinara, prenosi EurAktiv.
"U celini, mora se primetiti da medijski izveštaji i dalje nisu dovoljno analitički i uravnoteženi i da je autocenzura i dalje raširena", zaključuje se u izveštaju.
Reforme se sprovode, sporna oblast državne pomoći
U delu izveštaja koji se odnosi na ekonomska pitanja navodi se da Komisija za kontrolu državne pomoći mora da pokaže nezavisnost, a tom telu moraju biti prijavljene mere državne pomoći koje ona mora i da odobri, prenosi portal EurAktiv.
Srpske vlasti nastoje da reformama unaprede ekonomsko i poslovno okruženje, ali i dalje postoje otvorena pitanja na planu državne pomoći i zaštite intelektualne svojine, ocenjuje se u izveštaju.
Naglašava se u izveštaju da moraju dalje da se prilagođavaju postojeće šeme dodele pomoći.
Komisija je ocenila da usvajanje novog Zakona o javnim nabavkama krajem 2012. godine predstavlja značajan i pozitivan korak.
U izveštaju se navodi da se tim zakonom srpsko zakonodavstvo dodatno usklađuje sa pravnom tekovinom EU i da se u celini poboljšava efikasnost procedura javnih nabavki, između ostalog, centralizovanjem sistema javnih nabavki.
Zakon, kako se navodi, jača institucije nadležne za sprovođenje i nadzor propisa o javnim nabavkama, a doneti su i novi propisi koji se odnose na sprečavanje korupcije i sukoba interesa.
"Sveukupno, novi zakon bi trebalo da omogući da procedure javnih nabavki budu transparentnije i efikasnije", ocenila je Komisija.
Vlada je usvojila i druge mere u cilju poboljšanja poslovnog okruženja, ukazuje se u izveštaju i navodi ukidanje više od 130 parafiskalnih nameta koji su opterećivali poslovne aktivnosti, izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost i usvajanje zakona kojim se ograničava period za naplatu potraživanja.
Proces privatizacije preostalih društvenih preduzeća, u čemu se uveliko kasni, pokrenut je u decembru 2012. a uveden je rok od 18 meseci za dovršenje restrukturiranja.
Konstatuje se da je u januaru izmenjen Zakon o trgovini, čime je olakšan ulazak trgovinskih lanaca na srpsko tržište, piše EurAktiv.
U izveštaju se povoljno ocenjuje dosadašnje sprovođenje obaveza Srbije prema Prelaznom trgovinskom sporazumu i konstatuje da je Beograd spreman za razgovore i razmatranje bilo kog otvorenog pitanja.
Navodi se i da je Srbija "u dobroj veri" angažovana na prilagođavanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju povodom ulaska Hrvatske u EU 1. jula 2013. godine.

Komentari (1)
ostavi komentar24.04.
2013.
Zasto postoji "samocenzura" u Srbiji?
Cini mi se da bi pojavu "samocenzure" u Srbiji trebalo da objasne njeni akteri (novinari, medijske organizacije), a ne da ostavljaju Evropskoj komisiji da samo konstatuje njeno postojanje.
Odgovori