Naslovna  |  Aktuelno  |  UNS vesti  |  Šta je privatizacija donela, a šta odnela medijima
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

UNS vesti

21. 05. 2021.

Autor: J. P. Izvor: UNS

Šta je privatizacija donela, a šta odnela medijima

Država je formalno izašla iz vlasničke strukture medija tokom procesa koji je započet pre dve decenije, ali su mediji i danas izloženi pritiscima koji dolaze iz vlasti, rečeno je danas na okruglom stolu „Mediji u privatnom i javnom vlasništvu - prava i odgovornosti“, koji je danas održan u Pres centru UNS-a.

Šta je privatizacija donela medijima, pod kakvim pritiscima su novinari izloženi u odnosu na vlasništvo i kakva je odgovornost privatnih medija, pitanja su o kojima su danas polemisali Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije, Željko Bodrožić, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, Zoran Panović, novinar i publicista i Saša Mirković, bivši državni sekretar za informisanje u Ministarstvu kulture i informisanja.

„Situacija u medijima, posle 20 godina od početka privatizacije koja još nije okončana iako je država izašla iz većine medija, nije bolja. Nije reč samo o prodaji medija, već i zašto smo to uradili i zašto nemamo medije širom Srbije gde građani ostaju bez pravovremenih i tačnih informacija“, rekao je Vladimir Radomirović.

Govoreći o odgovornosti privatnih medija, Radomirović je kazao da smo svedoci zloupotrebe tih medija u korist vlasnika i političara. „Ključna stvar je u poštovanju Kodeksa novinara Srbije, koji su zajednički pisali UNS i NUNS. Treba da postoje standardi koji su zajednički za sve“, smatra Radomirović.

Željko Bodrožić smatra da je privatizacija medija iz današnje perspektive bila pogrešna, te da je nadzor bio katastrofalan. „U Kikindi se mislilo da su lokalni mediji veliki teret na budžetu. Na medijskim konkursima se, međutim, danas izdvaja više novca. Sredstva dobijaju dva, tri elektronska medija. Ti mediji su više javni, nego privatni i ispunjavaju želje gradske vlasti“, naveo je Bodrožić.

Na pitanje kako se izboriti sa pritiscima vlasnika na medije, Bodrožić smatra da je to pitanje moći redakcija da se takvom pritisku suprotstave. „Na nama je da osnažimo kolege da se pritiscima odupru, koje će u tome imati svu našu podršku, kao i da bez posledica nastave da rade“, naveo je on.

Zoran Panović rekao je da referentna tačka u Istočnoj Evropi pad Berlinskog zida, a da su 90-e ta tačka u Srbiji. „Sve promene gledamo kroz optiku ‘90-ih - od medija, tržišta, kapitala...  Pokušavamo, istovremeno, da kompenzujemo vreme koje smo izgubili. Kao da vreme ne prolazi. To je konfuzna situacija“, kazao je Panović. On nije optimista da će se medijska situacija u Srbiji u budućnosti popravi, ali da će tehnološki napredak biti veliki izazov za novinare.  

Saša Mirković smatra da je Srbija verovatno jedina zemlja u Evropi, koja posle dve decenije nije završila privatizaciju, ali da smo „svedoci da država ponovo ulazi u medije“.  „Nema političke volje, koja je neophodna, da država izađe iz medija. Deklarativni koncenzus svih vlasti bio je da država treba da izađe iz medija, ali to niti jedna nije dosledno sprovela. Ako ste hteli da privatizujete medij bili ste pod tihom opstrukcijom političkih elita, što je bio slučaj i sa B92“, rekao je Mirković. On je mišljenja da danas imamo korektan zakonski okvir, ali da je potrebno da se on dosledno primenjuje.

Vladimir Radomirović, međutim, smatra da nije jedino politička volja potrebna za doslednu primenu medijskih zakona i bolje stanje u medijima. „Ne treba da čekamo političku volju. Treba da mi, kao profesija budemo jači, da nađemo nove modele za stabilno finansiranje medija“, zaključio je Radomirović.

Okrugli sto „Mediji u privatnom i javnom vlasništvu - prava i odgovornosti“ organizovala je agencija Think, uz podršku Ministarstva kulture i informisanja.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi