Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Pet nacionalnih frekvencija u rukama tri biznismena
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

24. 06. 2011.

Izvor: Blic

Pet nacionalnih frekvencija u rukama tri biznismena

Najveći privatni TV magnati u Srbiji Željko Mitrović, Minos Kirjaku i Predrag Ranković

Ako izuzmemo državnu televiziju RTS, srpski televizijski etar je u većinskom vlasništvu tri čoveka - Željka Mitrovića, vlasnika „Pinka“ i nezvaničnog vlasnika TV „Avale“, Minosa Kirjakua, zvaničnog vlasnika „Prve“ i nezvaničnog vlasnika RTV B92, i Predraga Rankovića Peconija, biznismena čije je poslovno carstvo - u kojem se našla i dečja „Hepi televizija“ - toliko da ga nazivaju jednim od najbogatijih ljudi istočne Evrope.

Do pre samo godinu dana, javni servis RTS, na čijem je čelu Aleksandar Tijanić, i komercijalna RTV „Pink“, čiji je vlasnik Željko Mitrović, bili su neprikosnoveni vladari rejtinga na medijskom nebu u Srbiji.

U medijsku utakmicu nedavno se uključila i Televizija „Prva“, u vlasništvu grčkog biznismena Minosa Kirjakua. Ove tri televizije doslovno se iz dana u dan takmiče za lidersko mesto.

Uz pomenutih pet televizija, koje se mogu videti na čitavom prostoru Srbije, tu je još jedino Televizija „Hepi“ Predraga Rankovića Peconija.

Peconi se u zvaničnim dokumentima nigde ne pominje. U registru se kao vlasnici ove televizije vode preduzeća „Kanal-1“ i „Ideogram“, a vlasnik „Kanala-1“ je upravo ovo drugo preduzeće, kojem se kao vlasnik navodi Petar Ranković. I ova dva preduzeća registrovana su na istoj adresi u Zemunu kao i druga preduzeća za koja se navodi da su u vlasništvu Peconija.

Za vrednost tih televizija i njihovih programa jedan od ključnih elemenata je rejting.

Sistem rejtinga u Srbiji temelji se na istraživanju kuće „AGB Nilsen“, i jedino njihove rezultate prihvataju marketinške agencije u zemlji. Na bazi ispitivanja 3.000 gledalaca koji u kućama imaju instaliran takozvani piplmetar pravi se statistička analiza gledanosti na svim televizijama bukvalno iz minuta u minut.

Trenutno glavni igrači na medijskom nebu jesu RTS, „Pink“ i „Prva“.

Veliki javni servis RTS ima značajan priliv sredstava svake godine od pretplate. RTS takođe poseduje najveći broj zgrada, najveću arhivu koja je velikim delom nasleđena iz perioda bivše Jugoslavije, Radio-televizije Beograd.

Najpopularnije domaće serije, drame i filmovi u proteklih 50 godina rađeni su za potrebe ove televizije - od legendarnih serija „Otpisani“, preko „Grlom u Jagode“, do „Boljeg života“ a neke serije prerasle su u kult poput „Nevena“, „Na slovo, na slovo“, „Pozorište u kući“, „Kamiondžije“, „Moj rođak sa sela“.

Dandanas program RTS najgledaniji je u periodu kada se emituje „TV slagalica“, „Dnevnik“ i domaća serija.

Mitrovićeva Televizija „Pink“ ima komercijalnu šemu, u kojoj dominiraju rialiti programi poput „Velikog brata“, „Farme“ i „Dvora“, ali i muzički šouprogrami „Grand produkcije“. Nekoliko serija iz arhive TV „Pink“ imalo je veliku popularnost poput „Ljubav navika panika“, „Mješoviti brak“ i „Sva ta ravnica“.

Televizija „Prva“ pre godinu dana preuzela je kanal od TV „Foks“ i potpuno ga preoblikovala. Direktor Dejan Jocić u ime Minosa Kirjakua postavio je novu programsku šemu s nekoliko uspešnih turskih TV novela poput „1001 noć“, „Kad lišće pada“ i „Gumuš“ kao nosiocima gledanosti u takozvanom prajm tajmu (glavni večernji termin) i ozbiljno se priključio najgledanijima.

RTS - 650.000 naslova u arhivi

Medijski javni servis Srbije predstavljaju dva zemaljska TV kanala i jedan eksperimentalni, „RTS digital“. U sklopu sistema su satelitski program RTS i četiri radijska kanala, kao i razgranata mreža dopisništva u čitavoj Srbiji, internet portal i muzička produkcija PGP.

U okviru muzičke produkcije postoje četiri orkestra i tri hora, produkcija nosača zvuka, izdavačka i galerijska delatnost. Radio-televizija Srbije danas zapošljava 3.226 radnika.

U arhivi i dokumentaciji RTS postoji 120 hiljada sati materijala, odnosno oko 650.000 naslova. Radio-arhiva i fonoteka poseduju oko 2.250.000 snimaka, odnosno 150.000 nosača zvuka. PGP RTS fonoteka ima više od 11.500 fonograma sa izvođačima klasične, pop, rok, džez, izvorne, narodne i dečje muzike.

Šteta od bombardovanja RTS-a procenjena je na 408 miliona dolara. RTS nije dobila odštetu za 19 uništenih predajnika iz osnovne mreže i za uništenu zgradu u Aberdarevoj ulici u Beogradu.

Celokupna imovina RTS, prema poslednjim bilansnim podacima, iznosi 13,6 milijardi dinara. Na čelu ove medijske kuće je Aleksandar Tijanić, kome je ovo drugi mandat na mestu direktora, na koje ga je postavio Upravni odbor RTS.

Na pitanje kakvi su planovi RTS za sledeću godinu, Tijanić kaže:

- Ukratko, digitalizacija i šest novih emisija. Do 2013. godine trebalo bi da bude gotov proces digitalizacije, što nam je prioritet u investicijama.Proces smo započeli još pre dve godine sa eksperimentalnim kanalom „RTS digital“ - dodaje Tijanić.

Mitrović vlasnik ili suvlasnik osam kompanija

Mitrovićeva „Pink medija grupa“ je, kako kažu, najveća privatna medijska grupa u jugoistočnoj Evropi sa sedištem u Beogradu. PMG ima poslovne sisteme u Srbiji, BIH, Crnoj Gori, Makedoniji i Sloveniji.

U svom sastavu PMG ima sedam individualnih zasebnih kompanija. Među njima je firma „PFI studiji“ sa sedištem u Šimanovcima, koji pružaju kompletnu uslugu filmskim i TV produkcijama iz zemlje i sveta. Na lokaciji od 12 hektara nalazi se filmski grad sa osam velikih filmskih studija, upravnom zgradom i pratećim zgradama, fundusi, tehnika, apartmani za glumce i ekipu itd.

U PFI studijima urađeno je nekoliko koprodukcija. U okviru „Pink grupe“ je pet zemaljskih kanala - TV „Pink“, TV „Pink BH“, TV „Pink M“ (Crna Gora), TV „Pink Slo“ (Slovenija) i TV „Pink Makedonija“ (Makedonija).

TV „Pink“ emituje programe preko satelita sa dva svoja brenda „Pink plus“ i „Pink ekstra“, program je moguće videti u Aziji, Australiji, Evropi i Severnoj Americi. Preko „Total TV“ paketa moguće je gledati i 12 „Pinkovih“ kablovskih kanala. U sastavu grupe su i Radio „Pink“, „Medija sistem“, koji se bavi grafičkim dizajnom i animacijom, „Siti rekords”, koji ima oko pet hiljada fonograma u svojoj fonoteci, kao i najveća fabrika za proizvodnju CD i DVD u Srbiji - „Pink digital sistem“. Osma kompanija je „Air Pink“.

RTV „Pink“ je 31. maja 2011. imala 689 zaposlenih. Mitrović kaže da je uspeh njegove medijske imperije u tome što je „fleksibilna“:

- Teško se urušavaju sistemi čija je platforma podignuta na više stubova. Pa čak i u kriznim vremenima uspevamo da iznađemo mehanizme kako da takve situacije pretvorimo u benefit. Deficit koji je nastao zbog svetske krize od 20 do 30 odsto rešili smo povećanjem gledanosti naše televizije upravo za toliki procenat.

I ostalim državama u regionu gde imamo svoje TV jedinice ista je situacija. Imali smo jednu zaista tešku godinu. Siguran sam da će sledeća biti mnogo bolja. Vrlo smo elastični i brzo se prilagođavamo tržišnim zakonima. Investicije koje planiramo za sledeći period vezane su za digitalizaciju, koja nas očekuje 2014. godine - rekao nam je Željko Mitrović.

PRVA TV

Vlasnička struktura promenjena je u januaru 2010, kada je TV „Foks“ prodala svoje akcije u Srbiji kompaniji „Antena grup“. Inače TV „Antena“ postoji u Grčkoj od 31. decembra 1989. i deo je „Antena grupe” u vlasništvu Minosa Kirjakua.

Kirjaku je u Grčkoj poznat kao jedan od najmoćnijih ljudi u svetu šou-biznisa koji u okviru svog medijskog carstva poseduje i izdavačku kuću, internet servis, kao i muzičku produkciju „Heaven Productions“.

Direktor Televizije „Prva“ je Dejan Jocić, iskusni profesionalac, s velikim međunarodnim iskustvom u TV industriji. Bio je generalni direktor za programe nemačkog sportskog kanala DSF i direktor produkcije Televizije „Pro ziben“.

Vladimit Đurić
Branislav Grković

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi