Vesti
05. 07. 2011.
Novinari smeju da pišu samo ono što vlast dozvoli
Ljiljana Smajlović: Mediji trpe veliki pritisak kako ne bi u pravoj meri artikulisali gnev običnih građana
Novi Sad – Mediji u Srbiji i dalje su pod velikim pritiskom vlasti. Prema istraživanju organizacije „Fridom haus”, demokratske slobode još uvek su u povoju.
Reč je o komparativnom istraživanju demokratskog razvoja 29 zemalja, od centralne Evrope do Evroazije, koje je obavila organizacija sa sedištem u Vašingtonu. U istraživanju se daje ocena od 1 za najbolje do 7 za najgore stanje na nekom od sedam društvenih područja, a Srbije i Hrvatska dele zbirnu ocenu 3,64.
Nedostaje sloboda misli
Srbija i Hrvatska dobile su istu ocenu za područja korupcije (4,25), nezavisnost medija (4,00) i izbornog procesa (3,25). Civilno društvo u Srbiji s ocenom 2,25 bolje je ocenjeno od hrvatskog koja ima 2,50, demokratsko upravljanje na nacionalnom nivou bolje je u Hrvatskoj koja ima ocenu 3,50, nego u Srbiji koja ima ocenu 3,75, dok je Srbija s ocenom 3,50 bolja od Hrvatske (3,75) kad je u pitanju uprava na lokalnom nivou.
Hrvatska je s ocenom 4,25 nešto bolja u području pravosuđa od Srbije koja ima 4,50. Promene u odnosu na 2010. godinu, kad su Hrvatska i Srbija podelile ocenu 3,71, odnose se na napredak u obe zemlje u područjima civilnog društva i borbe protiv korupcije. U svim ostalim sektorima stanje je ostalo nepromenjeno.
Građani se ne pitaju
Upitana da prokomentariše podatke iz izveštaja „Fridom hausa”, Borka Pavićević, direktorka Centra za kulturnu dekontaminaciju, odgovorila nam je da po tom pitanju nije kompetentna.
– Ne bavim se politikom, zaista ne znam zbog čega je skroman napredak demokratskog razvoja – rekla je juče Borka Pavićević.
S druge strane, Ljiljana Smajlović, predsednica Udruženja novinara Srbije, kaže za „Nacionalni građanski” da vidi dve ključne sličnosti između Srbije i Hrvatske: ugroženu slobodu medija i ogroman stepen korupcije.
– Političke koalicije na vlasti su različite, u Hrvatskoj su nacionalisti na vlasti, a kod nas građanske demokrate, ali u obe zemlje je cena njihove vlasti za građane veoma visoka.
Srbija je prošle godine bila bolja od Hrvatske, Srbija je bila na 78, a Hrvatska na 85. mestu, i deprimirajuće je to što su sada izjednačene iako je u međuvremenu zbog korupcije i kriminala uhapšen doskorašnji premijer Hrvatske.
Grabežljivost vladajuće elite jednaka je, kako se čini, i ovde i tamo, a računi se građanima ne podnose. Zato je velik i pritisak na medije, kako ne bi u pravoj meri artikulisali gnev običnih građana – navodi Ljiljana Smajlović.
Antrfile : Slovenija bolja
Bolje rezultate od Hrvatske i Srbije imaju Slovenija i Estonija (obe s ocenom 1,93), Letonija (2,14), Češka (2,18), Poljska (2,21), Litvanija (2,25), Slovačka (2,54), Mađarska (2,61), Bugarska (3,07) i Rumunija (3,43).
Dok su Srbija i Hrvatska napredovale, a Slovenija zadržala prošlogodišnju ocenu, kod drugih se stanje pogoršalo pa Kosovo sada ima ocenu 5,18 dok je lane imalo 5,07, Bosna i Hercegovina sada ima 4,32 a lane je imala ocenu 4,25, Albanija sada ima 4,04 a lane je imala 3,93, kao i Makedonija i Crna Gora koje sada imaju po 3,82 dok su lane ocenjene sa 3,79.
Eržebet Marjanov
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.