Vesti
14. 10. 2016.
Zabrinjavajuća studija o slobodi medija i pluralizmu u 7 europskih zemalja
Nedavno objavljena studija „Komparativna analiza slobode medija i pluralizma u članicama EU“, analiza istraživanja provedenog u Bugarskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Mađarskoj i Poljskoj, pokazuje da je pluralizam u svim tim zemljama u vrlo lošem stanju te da ga prati snažno uplitanje države u medije ili čvrste ekonomske veze politike i medija.
Studija od 175 stranica naglašava da svaki pokušaj razgovora o medijskoj slobodi i pluralizmu na europskoj razini mora biti „bitno povezan s pitanjima demokracije, vladavine prava i temeljnim ljudskim pravima te da mora postati dio redovnog procesa demokratske kontrole“. Izvještaj inzistira na tome da bi Europska unija o tom pitanju morala donijeti zakonodavne mjere kao što to navodi Grupa za slobodu informiranja i pluralizam na najvišoj razini (High Level Group for Freedom of Information and Pluralism).
Platforma za praćenje medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor) treba nastaviti rad i razviti jasne postupke prijavljivanja kršenja zadanog.
Studija navodi šest preporuka; javno financiranje (državnu pomoć medijskom sektoru), transparentnost, poboljšanje statusa novinarske profesije, medijsku pismenost, platforme pružatelja usluga i konkretne prijedloge izmjena i dopuna Direktive za audiovizualni medijski servis (Audiovisual Media Service Directive), o čemu se upravo raspravlja (vidi Preporuku 3):
1. Moraju zaživjeti pravila regualcije koncentracije medija
2. Treba poduzeti potrebne korake da bi se podigla razina novinarske profesije, poticanjem novinara na samoreguliranje, promoviranjem obrazovanja itd.
3. Treba promovirati medijsku pismenost i suradnju s programima Europske unije da bi se ta vrsta pismenosti poboljšala kod svih građana Europe.
4. Treba ojačati neovisnost nacionalnih regulatornih tijela osiguranjem primjene zahtjeva iz Preporuka Europskog vijeća iz 2000 (23) i Članka 3 Okvira te direktive.
5. Treba osigurati kulturnu i društvenu raznolikost.
Studija se bavi i radnim statusom novinara te se kao problem vidi činjenicu da su mnogi zaposleni na ugovore na određeno vrijeme, da ne raspolažu svojim intelektualnim vlasništvom i da nemaju zaštitu i prednosti koje proizlaze iz radnih prava.
Nedavni razvoj događaja u Mađarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i mnogim drugim članicama EU ukazuju na potrebu za usklađenom akcijom na razini EU. Opća kriza medija i sve vidljiviji izostanak financiranja novinarstva od javnog interesa, uz porasto političkog ekstremizma, nacionalizma i populizma pokazuju da je potrebna nadnacionalna akcija. To su nalazi vrlo detaljne i cijenjene studije koju je naručio Odjel za ljudska prava i ustavna pitanja Europskog parlamenta na zahtjev odbora LIBE (Committee on Civil Liberties, Justice and Home Affairs).
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.