Vesti
29. 06. 2015.
Negovanje jezičke pravilnosti i lepote
Još 1997. godine, tadašnji predsednik Matice srpske Boško Petrović, uz pomoć najuglednijih naših lingvista, pokrenuo je časopis “Jezik danas”, posvećen negovanju pravilnosti i lepote jezičkog izraza.
Časopis je izlazio devet godina, a obnovljen je nedavno, takođe pod okriljem MS. Prvi dvobroj nove serije predstavljen je javnosti ovih dana, a o koncepciji, sadržaju i budućim temama govorile su lingvistkinje, profesorke univerziteta Vera Vasić, Rajna Dragićević i glavna urednica Rada Stijović.
Iako je “Jezik danas” prestao da izlazi 2005. godine, potreba za njim je ostala. U živom jezičkom biću došlo je do promena, pa su se javila nova ogrešenja, a mnoga stara nisu prestala da postoje, upozorile su lingvistkinje. U međuvremenu je izašla dopunjena i donekle izmenjena verzija “Pravopisa”, a sa novim rešenjima se pojavila i “Normativna gramatika srpskog jezika”. Međutim, društvena briga o jeziku nije postala ni veća ni organizovanija. Zbog svega toga Matica srpska je odlučila da ponovo pokrene časopis za kulturu usmene i pisane reči: “Jezik danas” kreće u novoj seriji, ali zasnovan na starim temeljima.
Želja starog, ali i novog uredništva ostala je nepromenjena: da se na stručan i naučno utemeljen, ali razumljiv i širokom čitalačkom krugu dostupan način piše o aktuelnim jezičkim problemima. “Jezik danas” namenjen je onima koji neposredno, svakodnevno utiču na današnji nivo jezičke kulture, a to su srednjoškolci, studenti, profesori, lektori, novinari, pisci svih struka. I prvo, a i novo uredništvo od njih je očekivalo pomoć “u zajedničkom naporu da se jezik ulepša, ojača, oplemeni, učini gipkijim, prirodnijim, izražajnijim, bogatijim, sigurnijim u sebe.”
Glavna urednica je nabrojala tematske oblasti kojima će se časopis ubuduće baviti. To su negovanje i normiranje savremenog srpskog jezika, pravilnog izgovora i akcenta, naročito na radiju i televiziji. Poseban blok tema pripada statusu ekavice i ijekavice u izmenjenim istorijskim okolnostima, nastavi maternjeg jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i jeziku udžbenika i priručnika. Takođe i jeziku medija, političkom i pravnom jeziku, stručnim terminologijama kao i mogućnostima njihovog ujednačavanja i standardizacije. Otvaraće se pitanja borbe protiv birokratizacije jezika, odnosa prema tuđicama, kao i problemi prevodilaštva (književnog, stručnog, prevoda stranih filmova i serija).
Jedan od najvažnijih zadataka “Jezika danas” biće još upornije skretanje pažnje na uporna ogrešenja o književojezičku normu (jedan od najčešćih primera je reč “evro”, koju većina izgovara kao “euro”).
Časopis će izlaziti dva puta godišnje u četiri broja. Sledeći se uveliko priprema, a u njemu ćete, između ostalog, moći da pročitate i neke jezičke zanimljivosti: zašto se, na primer, može reći ”u Banjoj Luci”, a ne može “u Banjoj Koviljači”. Najavljena je i rubrika “Pisci o jeziku” koju uređuje pesnik Milosav Tešić, a u njoj će biti objavljen odlomak iz pisma Josifa Brodskog Leonidu Brežnjevu, pisanog na putu za izgnanstvo 1972.
Novo uredništvo obećava aktuelan, stručan, popularan i zanimljiv sadržaj. I poziva na saradnju, koja podrazumeva i postavljanje pitanja.
Između anarhije i demokratije
Razvojem interneta pojavio se i veliki broj jezičkih savetnika. Gotovo preko noći niklo je mnoštvo sajtova koji nude jezičke pouke, tumače pravopisna i gramatička pravila, nude lektorske i korektorske usluge, čulo se na promociji “Jezika danas”. Na društvenim mrežama postoje desetine grupa na kojima se raspravlja o jeziku, rešavaju se jezičke nedoumice, a svi, navodno, imaju za cilj podizanje nivoa jezičke kulture. Sve bi ovo bilo lepo, da se nije otišlo u krajnost, počeli su da niču privatni normativni priručnici sumnjivog kvaliteta. Ponovo je postalo aktuelno zapažanje Vuka Karadžića: “Kako koji zareže pero da piše, on već odmah počne misliti kako će jezik popravljati, a ne kako će ga učiti.”
Slična je situacija i u drugim jezicima; ima predloga da se norma potpuno ukine i da se omogući spontani jezički razvoj, a ti novokomponovani “lingvisti” jezičku anarhiju izjednačavaju sa demokratijom.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.