Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Ne obezbeđuje se samostalnost javnih servisa
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

23. 10. 2013.

Izvor: Beta, RTV

Ne obezbeđuje se samostalnost javnih servisa

Nov nacrt zakona o javnim medijskim servisima omogućio je "možda nezavisnost, ali ne i samostalnost" javnih servisa, jer će oni i dalje u naredne dve godine finansirati iz budžeta, ocenjeno je na današnjoj javnoj raspravi u Beogradu. Jedan od članova radne grupe Saša Gajin istakao je da je takvo rešenje uvedeno zbog krize u kojoj se nalaze javni servisi, ali je naglasio da se ukidanjem pretplate krenulo unazad i da je "anomalija".

"Mi smo poslali pismo donosiocima političkih odluka i Ministarstvu kulture i informisanja i izrazili bojazan zbog budžetskog finansiranja, jer je to anomalija i zatražili smo preispitivanje takve pozicije, ali do danas nismo dobili odgovor," kazao je Gajin na javnoj raspravi.

On je podsetio okupljene da je početkom avgusta izašla verzija zakona za koju se ne zna ko je autor i dodao da je takav nacrt poslat u Brisel i da se već vratio sa preporukama.

"Postoji opasnost da sada u Skupštinu ode neka druga verzija, a ne ova", ukazao je on.

Obrazlažući nacrt Zakona, član radne grupe Đorđe Vlajić kazao je da je predviđeno da se za javne servise iz budžeta izdvaja 1,5 odsto.

Naglasio je da je radna grupa imala samo tri meseca da donese nacrt i da njemu nedostaje precizno definisanje posebnog mehanizma koji će regulisati protok novca kako bi servisi zaista bili nezavisni.

"To je neophodno da se definiše zakonom o budžetu, to mora da uradi zakonodavac," kazao je on i dodao da bi u suprotnom javni servisi postali javna preduzeća.

"Cilj je da obezbedimo samostalnost javnih servisa, programsku, uređivačku i poslovnu. Mislim da je ovim nacrtom ipak uvedena pristojna mera kontrole, odnosno gotovo da nema uticaja Vlade", rekao je Vlajković.

Predstavnici privatnih medija kritikovali su što se budžetom izdvaja 1,5 odsto za servise, i istakli da se time oni favorizuju, dok su predstavnici lokalnih medija kritikovali zakon jer se njim ne predviđa postojanje regionalnih javnih servisa.

Nasuprot njih, član Upravnog odbora RTS-a Milan Nikolić reko je da su izdvajanja iz budžeta "mršava" i da je odustajanjem od pretplate "bačeno niz vetar 30 miliona evra".

"Nije tačno ni da privatni mediji bolje brinu o javnom interesu, jer je iskustvo pokazalo da je došlo do pada opšte kulture u zemljama u kojima nema javnih servisa", rekao je Nikolić.

Na javnoj raspravi je pokrenuto i pitanje da li se razmišljalo o uvođenju posebnog skupštinskog kanala, kao i pitanje dugova servisa, kao i šta će biti sa građanima koji su uredno plaćali pretplatu.

Ovo je poslednja javna rasprava o Nacrtu zakona o javnim medijskim servisima. Prethodne su bile održane u Kragujevcu i Novom Sadu.

Nakon razmatranja predloga i sugestija, radna grupa će nacrt dostaviti Vladi, a potom i Briselu, nakon čega će biti prosleđeni Skupštini Srbije na usvajanje.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi