Vesti
21. 05. 2025.
Šta donose novi medijski zakoni
U skupštinsku proceduru za sada je upućen samo predlog izmena i dopuna Zakona o elektronskim medijima. U pitanju je samo doterivanje zakona, ocenio je profesor Rade Veljanovski predložene zakonske izmene i dopune u vezi sa Regulatornim telom za elektronske medije (REM), koje je poslednjih godina često bilo u centru društvenih i političkih polemika u našoj zemlji. I resorno ministarstvo kaže da su izmene minimalne u odnosu na važeći zakon iz 2023. godine. Ipak, sigurno je da će u Narodnoj skupštini biti burno kada se Predlog zakona o izmenama i dopuni Zakona o elektronskim medijima nađe na dnevnom redu.
U proceduri je od 16. maja, odnosi se na preciznije definisanje odnosa REM-a i parlamenta, a potpuno je usaglašen sa Medijskom strategijom i evropskom Direktivom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, rekli su iz Ministarstva informisanja i telekomunikacija za Tanjug.
Prema predlogu koji se nalazi na sajtu Narodne skupštine, navedeni su slučajevi u kojima ona ima nadležnosti nad REM-om, ne dovodeći u pitanje institucionalnu nezavisnost i finansijsku stabilnost REM-a, a to su – izbor i razrešenje članova Saveta, davanje saglasnosti na Statut i finansijski plan, kao i razmatranje godišnjih izveštaja u radu. Prema izmena u ovom zakonu, pružalac medijskih usluga (PMU) ne sme emitovati program koji podstiče na neki oblik diskriminacije, mržnje i nasilja, dok se prema ranijim odredbama o ovome starao Regulator. Takođe, PMU ne sme da objavljuje informacije koje pozivaju na terorizam, da na senzacionalistički i neetički način izveštava o nasilju, da objavljuje sadržaje pornografije i one koji pozivaju na narkomaniju, kriminalno ponašanje... Ne sme ni emitovati sadržaj zbog čije proizvodnje je životinja ubijana, zlostavljanja ili podsticana na agresivnost. Regulator, prema novinama, treba da sprovodi nadzor i da izriče mere ukoliko mediji ne postupaju u skladu sa zakonom.
– Ove odredbe su postojale u zakonu samo su sada eksplicitnije formulisane. U pitanju je doterivanje zakona. Naravno da je pružalac medijskih usluga bio odgovoran i do sada. Nije neka velika promena, ali je korisna. Međutim, to neće promeniti naše stanje, ukoliko se uskoro ne izabere Savet REM-a i ako on ne bude primenjivao mere koje su mu na raspolaganju i vršio ozbiljan nadzor nad radom pružalaca medijskih usluga – rekao je profesor Veljanovski za „Politiku”.
Izmene ovog zakona ne zadiru u aktuelni proces izbora članova Saveta REM-a koji će biti izabrani u skladu sa kriterijuma i procedurom koji su propisani zakonom iz 2023. godine.
A morale su, po mišljenju Saše Mirkovića iz Asocijacije nezavisnih elektronskih medija. Izmene i dopune Zakona o elektronskim medijima morale su da budu usvojene daleko pre raspisanih Javnih poziva za izbor članova Saveta REM-a, istakao je juče Mirković. Takođe, kako je rekao na sastanku u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija (MIT), a prenela Beta, predstavljanje Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima ne može biti zamena za zakonom propisanu javnu raspravu o pomenutim pravnim aktima.
Zakon o javnom informisanju i medijima i Zakon o medijskim servisima se pripremaju i trebalo bi do juna da budu urađeni, rekao je Boris Bratina, ministar informisanja i telekomunikacija za televiziju B92. Usvajanje ova tri medijska zakona jedan je od najvažnijih uslova za otvaranje Klastera tri u pregovorima Srbije sa Evropskom unijom.
U MIT-u je u ponedeljak održan sastanak sa članovima radne grupe, novinarskim i medijskim udruženjima, predstavnicima zainteresovane i stručne javnosti, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija, na temu izmena i dopuna sva tri medijska zakona. Predstavnici ovog ministarstva izneli su ključne novine koje su planirane u sva tri zakona, sa posebnim osvrtom na novine u Zakonu o javnim medijskim servisima. Prvi put u ovaj zakon biće uneta odredba koja uspostavlja institut zaštitnika gledalaca, slušalaca i čitalaca.
– Taj institut je potpuno nova stvar. On postoji u velikom broju javnih medijskih servisa u Evropi i daje ozbiljne rezultate. Institut treba da pojača komunikaciju sa auditorijumom, odnosno da poboljša javnu kontrolu nad radom medijskim servisom. Imaće obavezu da komunicira sa slušaocima i gledaocima 24 sata dnevno. Auditorijum se može javljati da nešto predloži, kritikuje, a poverenik je dužan da obaveštava urednike koji su zaduženi za program za koji se šalju primedbe ili predlozi, a onda će javno odgovoriti šta je rekao urednik – objašnjava Rade Veljanovski.
Na sastanku su predstavljene i sve izmene i dopune medijskih zakona, koje su kreirane u potpunosti u skladu sa preporukama Evropske komisije i u skladu sa Medijskom strategijom Republike Srbije, navedeno je u saopštenju MIT-a.
Međutim, nisu zadovoljni ni UNS ni NUNS. Udruženje novinara Srbije se oglasilo saopštenjem navodeći da nacrti dva od tri medijska zakona koji su predstavljeni kao usaglašen tekst nacrta radne grupe i EK – nije uradila radna grupa.
Nezavisno udruženje novinara Srbije izrazilo je juče zabrinutost zbog načina na koji MIT vodi proces izmena i dopuna medijskih zakona i činjenicom da zainteresovana javnost nije imala vremena da se upozna sa izmenama i iznese eventualne zamerke. „Proces koji traje više od godinu i po dana kulminirao je neprihvatljivim ubrzanjem i izostankom transparentnosti”, piše u saopštenju NUNS-a.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.