Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Ministar informisanja Dejan Ristić: Veliki broj domaćih medija poslednjih godina dobija pare sa Zapada
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

09. 04. 2025.

Izvor: Politika, Tanjug

Ministar informisanja Dejan Ristić: Veliki broj domaćih medija poslednjih godina dobija pare sa Zapada

Ministar informisanja i telekomunikacija u tehničkom mandatu Dejan Ristić izjavio je danas da je obojena revolucija u našoj zemlji spremana godinama unazad, kao i da je znatan broj domaćih medija poslednjih nekoliko godina dobijao velika novčana sredstva iz zapadnih zemalja, odnosno različitih međunarodnih organizacija i pojedinih fondacija.

„U pitanju su desetine i desetine miliona dolara ili evra u zavisnosti od valute zemlje iz koje je novac dolazio i iz koje dolazi, posebno imajući u vidu da u Srbiji postoji 2.200 medija i 76 strukovnih udruženja. Dakle, ne postoji društvena delatnost u Srbiji koja ima veći broj strukovnih udruženja i samo taj podatak, govori o dubini i složenosti podela unutar medijske zajednice”, rekao je Ristić za K1 televiziju. 

Govoreći o navodnoj državnoj cenzuri medija, ocenio je da su takve tvrdnje banalne, jer, kako je istakao, ne postoji način da se u jednoj državi cenzuriše 2.200 medija na dnevnom nivou i to u kontinuitetu. 

„Nedovoljan broj ljudi u našoj zemlji zna da monitoring medija, dakle nadzor nad radom medija, ne radi država već REM i Savet za štampu.

Kada govorimo o Savetu za štampu, njegova žalbena komisija je selektivna u svom odlučivanju i tome iz dana u dan svedočimo već čitav niz godina. Znači potpuna selektivnost, posebno imajući u vidu da su članovi žalbene komisije Saveta za štampu opoziciono orijentisani, što uopšte nije sporno jer oni kao slobodni građani imaju pravo na svoje stavove”, naveo je on. 

Podsetio je da je procedura za izbor saveta REM-a u toku, ali i da su izveštaji tog regulatornog tela celoviti i vrlo objektivni.  Govoreći o zakonskim aktima koji se tiču medija, naglasio je da je zabranjena zloupotreba dece u medijima u političke svrhe.

„Znači, za slučaj da roditelj ili staratelj maloletnog lica da saglasnost novinaru ili medijskoj kući da dete može da učestvuju u nekom medijskom sadržaju političkog karaktera, medijska kuća i novinar su u obavezi da po zakonu to odbiju. Mi vrlo često imamo slučajeve, posebno sad u kontekstu ovih protesta, da pojedine medijske kuće intervjuišu, ne maloletna lica, nego decu od sedam-osam godina. Nisu kažnjeni za to”, rekao je Ristić.

Prema njegovim rečima, polarizacija u medijima je stvarana godinama i ona je politički indukovana.  „Pitanje je da li smo imali celovitu sliku o tome, ja govorim za poslednjih 11 meseci koliko sam ministar. Stupili smo u komunikaciju sa drugim relevantnim organima, razmenili informacije, dopunili informacije i počeli da delujemo.

Mi insistiramo na poštovanju propisa. To je jedna stvar. Sa druge strane, povećali smo budžet za javno informisanje ove godine, više nego ikada od 2000. godine, naovamo, budžet za javno informisanje na nacionalnom nivou. Da bismo omogućili da mediji u Srbiji imaju dovoljno sredstava iz Srbije, a ne da zavise od sredstava iz inostranstva”, objasnio je Ristić.

Dodao je da po zakonu medij ima pravo da se obrati za novac nekom stranom pravnom entitetu.

„USAID je godinama u Srbiju ubacivao desetine miliona evra u okviru projekta jačanja kapaciteta nezavisnih medija i nezavisnih novinarskih udruženja.

Samo tokom prošle godine u drugoj polovini godine dodatnih deset miliona dolara. Postavlja se pitanje gde su otišle te pare.Vlada SAD ukinula je USAID, sada se i kod nas vrše istrage kao i u brojnim drugim zemljama i verujem da će nas one upoznati sa onim što se zaista radilo, a sa druge strane verujem da ćemo biti više nego šokirani saznanjima iz istrage kada je u pitanju recimo i deo medijske zajednice u Srbiji”, istakao je on.

Ukazao je da je kodeks novinara Srbije koji su donela dva novinarska udruženja pravno neobavezujući i da je pitanje dobre volje novinara i medija da li će ga poštovati ili ne.  „Vaša je dobra volja da li ćete ga poštovati ili ne, ali ne možete trpeti nikakvu sankciju zbog toga što ga ne poštujete”, rekao je on i zapitao zašto ovaj kodeks nikada nije uspostavljen kao pravno obavezujući dokument za medijske poslenike.

Istakao je da Srbije ima medijsku strategiju koja je usvojena 2020. i važi pet godina, do kraja ove godine, da je ona dobro napisana i da se suštinski sprovodi.„Ima naravno i odstupanja od principa definisanih medijskom strategijom i tu ministarstvo pokušava da bude pouzdan partner medijskoj zajednici, insistiranjem na poštovanju profesionalnih i etičkih standarda, insistiranjem na poštovanju zakona, jačanjem kapaciteta medija, ali ne na način na koji to rade neki drugi strani faktori, već kroz transparentno finansiranje preko javnih konkursa, a komisije koje dodeljuju odluke biraju se na javnim konkursima”, rekao je on.  Osvrnuo se i na nedavne blokade javnih medijskih servisa i ocenio da je protest demokratsko pravo, dokle god ne preraste u nasilje.

„Blokada javnih medijskih servisa jeste nasilje, jer se njima uskraćuju prava na slobodu kretanja, pravo na rad, ugrožava se bezbednost ljudi koji rade u javnim medijskim servisima”, rekao je on.

Govoreći o blokadama u školama i na fakultetima ocenio je da je građanima, odnosno deci uskraćeno ustavno pravo na obrazovanje i vaspitanje, zato što je neko umesto roditelja doneo odluku da deci uskrati to pravo.

„Pogledajte samo koliko je suptilno i koliko je destruktivno to što se dešava sa protestima i obojenom revolucijom. Da li su studenti u blokadi, koji su manjina u odnosu na broj studenta u Srbiji,  ikada pozvali đake i nastavnike u osnovnim i srednjim školama koji su u blokadi, da to ne rade maloletnim licima? Da li je bilo koji univerzitet pozvao nastavnike i đake u osnovnim i srednjim školama? Nije.

Naravno, oni ih motivišu”, rekao je Ristić.

 Dodao je da se sada suočavamo sa činjenicom da će veliki broj dece morati da obnovi godinu i da 1. septembra krenu u isti razred i zapitao kako će teći upisi novih generacija u te škole i da li će u pojedinim slučajevima osmogodišnje škole postati devetogodišnje, prenosi Tan‌jug. 

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi