Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Vlast i dalje cenzuriše
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

03. 01. 2013.

Autor: M. D. Milikić Izvor: Danas

Vlast i dalje cenzuriše

Mediji u Srbiji su u teškom položaju u svim aspektima - finansijski, zbog teške ekonomske situacije, kao i zbog problema slobode rada i pritisaka. Država se još nije povukla iz medija, a svake godine milioni evra se slivaju u državne medije i medije bliske vlasti, na štetu ostalih na tržištu, ali i nauštrb kvaliteta informacija.

 

Netransparentno vlasništvo takođe je izvor problema, što je ukazao i slučaj dnevnog lista Pres, koji je prestao da izlazi.

Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković, pre hapšenja i jednomesečnog pritvora zbog sumnje da je učestvovao u malverzacijama, priznao je da je vlasnik ovog lista, koji je potom ugašen.

Na sve ove probleme pre više od godinu dana ukazano je i u izveštaju o pritiscima i kontroli medija, koji je sačinio Savet za borbu protiv korupcije.

Međutim, tadašnje vlasti su ignorisale ovaj izveštaj, a nova vlada, koja je u koalicionom sporazumu obećavala rešavanje ovog pitanja, još nije ništa učinila.

U izveštaju Saveta za borbu protiv korupcije ističe se da nisu poznati vlasnici čak 18 od 30 najznačajnijih medija u Srbiji. Razlog za to je, pre svega, prisustvo of-šor kompanija u vlasničkim strukturama medija. Kada je reč njihovom finansiranju, u izveštaju se ističe da vlast preko oglašavanja, koje za privatne emitere i izdavače predstavlja osnovni izvor prihoda, utiče na izveštavanje i uređivačku politiku.

Jelisaveta Vasilić, članica Saveta, kaže za Danas da niko od predstavnika sadašnje vlasti još nije pokazao interesovanje za Izveštaj o kontroli i pritiscima na medije.

Predstavnici novinskih udruženja ističu da se problemi u medijima godinama unazad „guraju pod tepih“, kao i da nijedna vlast nije bila spremna da se sa njima suoči.

Ljiljana Smajlović, predsednica Udruženja novinara Srbije, kaže za Danas da je ovo udruženje razočarano što nova vlada nije ispunila obećanje iz koalicionog sporazuma da će razmotriti izveštaj Saveta za borbu protiv korupcije.

- To je bila poslednja tačka sporazuma, ali za nas je bila prva nada da će se nova vlast prema medijima odnositi drugačije od prethodne. Verica Barać je u tom izveštaju tačno navela kako je vlast poslednjih godina kontrolisala medije, kojim parama i kojim polugama. Nova vlast je pokrenula izmenu zakonske regulative koju je najavila u koalicionom sporazumu, ali borbe protiv cenzure i samocenzure u medijima nema dok ne kažemo otvoreno ko i kako zastrašuje i cenzuriše medije. Voleli bismo da čujemo šta na tu temu misli nova vlast - ističe Smajlovićeva.

Vukašin Obradović, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije, kaže za naš list da nova vlast, kao i njeni prethodnici, nije spremna da se suoči sa ovim izveštajem.

- Razlog je jasan. Ukoliko bi se suočili sa ovim problemom, u pitanje bi bio doveden sistem, koji i dalje postoji kada je reč o kontroli i finansiranju medija - ukazuje Obradović i naglašava da eventualni pokušaj vlasti da reši ove probleme ne sme da se pretvori u okršaj sa nekadašnjim koalicionim partnerima i sadašnjim političkim protivnicima.

- Izveštaj ne sme biti iskorišćen u dnevnopolitičke svrhe, jer mediji u tom slučaju ne bi imali nikakve koristi na duge staze - upozorava Vukašin Obradović.

Ugašen list San

- Beogradski dnevni list San juče je ugašen, javljaju agencije. Prvi broj Sana izašao je 19. novembra 2012. Primerak lista, čiji je vlasnik Aleksandar Rodić u čijem vlasništvu je i Kurir,  koštao je 15 dinara.

Medijska strategija

Medijska strategija, koju je usvojila vlada Mirka Cvetkovića, još nije počela da se primenjuje. U izradi tog dokumenta, čija je priprema trajala godinu i po, učestvovala su novinska udruženja, kao i različite evropske i međunarodne institucije.

Medijsku strategiju, kojom su utvrđeni rokovi za donošenje medijskih zakona, usvojila je prethodna vlada pre više od godinu dana. Iako su radne verzije tih zakona završene, nova vlast trenutno radi na izmeni tih predloga, a aktuelni ministar kulture Bratislav Petković najavio je da će paket medijskih zakona biti donet do marta 2013. godine.

U 2012. stradala 132 novinara

Beč - Prema podacima Međunarodnog instituta za novinarstvo u 2012. u svetu je na dužnosti ubijeno 132 novinara. To je, kako se navodi u izveštaju, od 1997. najveći broj.

Najtragičnije prošle godine bilo je u Siriji gde je stradalo 38 i Somaliji, gde je ubijeno 16 novinara, prenose agencije.

Komentari (4)

ostavi komentar
sre

09.01.

2013.

z. i. [neregistrovani] u 16:13

Novosti

A ja sam za ostavku placene predsednice sindikata koja sedi u Novostima. Sindikat se bori za interese zaposlenih, a ovaj se bavi licnim kavgama.

Odgovori
ned

06.01.

2013.

honorarac [neregistrovani] u 18:53

ostavke

mislim da je predsednica lji.smajlovic zrela za ostavku, jer sem kukumavcenja o teskom polozaju medija i forsiranju svoje karijere (uz debele honorare) drugo nista ne radi. ne angazuje se ni za sudbinu nas honorarnih saradnika koji u mnogim redakcijama godinama ne primamo nikakve pare (u vecernjim novovostima je tako vise od godinu dana) ali se zato predasednica smajlovic vrlo nadmeno namece za clana saveta za borbu protiv korupcije. tesko tom savetu sa ovakvim clanom . ako smete, objavite ovaj komentar koji je vise nego istinit, pa dokazite da li i kod vas caruje poltronstvo i diktatura sefova.

Odgovori
sub

05.01.

2013.

anonymous [neregistrovani] u 17:37

Re: iz Londona

Transparentnim vlasnistvom bi se dobio MEDIJ a on bi bio u interesu svih socijalnih grupa. Zasto je u Srbiji sve toliko originalno? Kako uopste moze da se nesto naziva medij ovako i uz to sa tolikim neresenim slucajevima ubistava i napada? Zar svi ovi 'detalji' ne ukazuju na isti pojam slobodnog protoka informacija? Kome jos nedostaje neko dodatno pitanje?

Odgovori
pet

04.01.

2013.

kacke [neregistrovani] u 15:46

Kakva zbrka

Vlast, cenzura, vlasništvo, manjak slobode u medijima - sve je to ovde pomenuto ali ništa nije razjašnjeno. Fraze o neprihvatljivom vlasništvu države u medijima, kao i o neprihvatljivom netransparentnom vlasništvu, ne objašnjavaju ništa niti pomažu da se bilo šta u medijima popravi.
Pitanja bi mogla ovako da glase: zašto i kada je neprihvatljivo državno (su)vlasništvo u medijima, ili šta bi se dobilo transparentnim vlasništvom medija. Možda je još bolje pitanje - kojoj socijalnoj grupi su potrebni objektivni i nezavisni mediji? Za lažljive i prevrtljive medije vidimo kome su potrebni, odnosno kojim grupama služe. Takvi su sada "nebo premrežili"... a interes javnosti niko ne brani. Kako se to dogodilo?

Odgovori

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi