Region
24. 01. 2019.
HRT treba povući tužbe protiv novinara, medija i HND-a
Popriličan je presedan da je jedna stručna organizacija dobila tužbu od nacionalne medijske kuće i da novce poreznih obveznika koristi kako bi išla u pojedinačne tužbe protiv svojih novinara, medija i stručnog udruženja, što bih nazvao silejdžijskim postupkom, kazao je Bojan Glavašević na tematskoj raspravi o HRT-ovim tužbama protiv novinara, HND-a i drugih medija održanoj na saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, koji je donio zaključak da suprostavljene strane spor rješe mirnim putem.
Glavašević, koji je zajedno sa šest oporbenih članova Odbora zatražio raspravu, u svom uvodnom izlaganju citirao je i članak 38. Ustava RH, koji stoji na veb stranicama HRT-a, a koji jamči punu slobodu mišljenja novinarstva i protoka inforamcija te je dodao daje tužba krajnja instanca za kojom se poteže tek kada se iscrpe sva druga sredstva u dijalogu, kojega očito nije bilo. – Problema sa HRT-om ima jako mnogo i smatram da mi kao zastupnici imamo obavezu pozvati sve koji djeluju u javnom prostoru da reafirmiraju načela na kojima djeluju, a to su medijske slobode i demokracja. Smatram da bi cilj današnje rasprave trebao biti povlačenje tužbi i otvaranje prostora za deeskalaciju konflikta, kazao je Glavašević.
Sramota za Vladu
Nenad Stazić je podsjetio da su na ove tužbe reagirali i iz međunarodnih novinarskih organizacija (EFJ,IFJ) osudivši pristiske i šikaniranje kojem je izložen HND-a i njegovi predstavnici te je istaknuo kako na ovaj način HRT i sramoti Hrvatsku u svijetu te bi Vlada trebala reagirati, kako se to sramoćenje ne bi nastavilo.
U svom izlaganju predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazao je da je HND uvijek bio za dijalog, ali da druga strana nije odgovarala i nailazilo se na zid šutnje. On je istaknuo kako je zadovoljan prilikom da Odbor i cijelu javost izvijesti o tužbama koje vodstvo HRT-a podiže protiv novinara i medija te upozoriti na posljedice koje će takvo postupanje javne televizije imati na slobodu medija u Hrvatskoj.
- Prema podacima kojim za sada raspolaže HND, HRT je tužio portal Index šest puta, tjednik Nacional i Slobodnu dalmaciju po pet puta, 24 sata tri puta, Jutarnji list dva puta te po jedanput Večernji list, Novi list, T-portal i Novosti. Zadnja tužba je došla portalu Index prije par dana i iznosi 200 tisuća kuna. Tužbe su podnesene i protiv nekih bivših zaposlenika HRT-a, poput Domagoja Novkmeta, Silvije Luks... HND-a i dvoje njegovih predstavnika. Ukupno je riječ od oko trideset tužbi, a u novcima to je oko milijun i 480 tisuća kuna. HND je te podatke dobio od redakcija medijskih kuća. Istovremeno smo uputilii dopis HRT-u sa molbom da nam odgovore koliko su tužbi podigli protiv medija ili koliko ih se vodi proti zasolenika HRT-a, rekao je Zovko koji je dodao da, prema sazananjima HND- a u svijetu ne postoji slučaj da javni servis koji plaćaju građani te države tuži strukovnu organizaciju.
Odvjetnički uredi sigurni dobitnici
– Javni medij koji odluči angažirati odvjetnički ured i podići tužbu protiv novinara ili medija zato što su objavili kritiku, loše mišljenje o programu ili poslovnim odlukama te kuće, tražeći pri tome odštete od 30 do 250 tisća kuna, šalje jasnu poruku: nemate pravo slobodno pisati i nemate pravo kritizirati, a mi imamo moć i slobodne ruke te golema financijska sredstva prikupljena pretplatom građana da vas možemo tužiti, kazao je Zovko istaknuvši da je posljedica svega toga da tuženi mediji procjene što im je činiti: da i nadalje rade posao onako kako najbolje znaju ili o HRT-u pisati samo pohvale.
– Mehanizam je vrlo jasan i cijela priča ima svoje konkretne posljedice pa za šest mjeseci više nikome neće pasti napamet preispitivati rad HRT-a, a pri tome, neovisno o ishodu tih tužbi, HRT neće izgubiti svoj pretplatnički novac. Na koncu oni koji na kraju sigurno dobivaju i čiji će računi biti u plusu su vanjski odvjetnički uredi, koje je angažiralo vodstvo HRT-a, kazao je Zovko dodajući kako je trenutno javna televizija postala generator gušenja medijskih sloboda, zastrašivanja novinara ne samo u svom programu, nego na cijeloj medijskoj sceni.
– Postala je loš primjer raspolaganja javnim novcem i neodgovornosti prema građanima. Na meni je da na to upozrim, a uvjeren sam da ćete radi interesa naših građana pokušati zaustaviti ovaj loš proces i pozvati upravu HRT-a da povuče sve tužbe protiv medija i novinara, zaključio je svoje izlaganje pred Odborom predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Ravnateljeva ucjena
Potpresjednik HND-a Denis Romac podsjetio je da su i brojne druge međunardne organizacije ukazivale na probleme cenzure i slučaj HRT-a te su pozivale vlast da osiguraju neovisnost javnog servisa i na suzdržavanje od bilo kakvih postupaka koji bi mogli dovesti do postupka cenzure. - HRT se od kritika,umjesto da radi bolji i kvalitetnijim program i transparentnije posluje , brani tužbama. Visina odšteta koje se traže potvrđuju kako ovdje nije riječ o namirivanju eventualne štete, nego o ušutkivanju novinara i medija, a i HND i njihovom finaciskom uništenju, kazao je Romac i dodao kako su u HND-u uvjereni da vodstvo HRT-a bez potpre vlasti ne bi moglo poduzeti akcije progona HND-a i novinara koji se usude kritički progovoriti o HND-u.
Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u svom izlaganju kazao je kako ne vidi ništa sporno u tužbama u cilju zaštite imovinskih pitanja i časti te kuće te dodao da je ukoliko se povuku tvrdnje o cenzuri na HRT-u spreman povući sve tužbe. On je dodao kako je cenzura kazneno djelo i da je dužan zaštiti HRT od lažnih tvrdnji da na HRT-u ima cenzure. - Na televiziji ne postoji cenzura i nema zabranjenih tema, ni zabranjenih gostiju. HRT nije podnio tužbe protiv novinara nego protiv osoba, kazao je Bačić.
U raspravi je na upit da li HND ima dokaza o cenzuri na HRT-u predsjendik HND-a Zovko odgovorio potvrdno te dodao kako postoje svjedočastva i sadašnjih i bivših zaposlenika HRT-, koji do u detalje opisuju stvari i spremni su na sudu punim imenom i prezimenom svjedočiti. Predsjednik Odbora Andrija Mikulić reagirao je na izlaganje Denisa Romca istaknuvši kako Vlada nije odgovora za podizanje tužbi od strane HRT-a protiv novinara i medija, što se može isčitati i iz donesenog zaključka Odbora po ovom pitanju.
Na kraju je Odbor za informiranje, informatizaciju i medije donio zaključak, kako je rečeno u skladu sa svojim ovlastima, za koje je Bojan Glavašević naglasio da su zakonski ograničene, ali su zato moralno važne, te pozvao sve strane na dijelog i da spor rješe mirnim putem.
U drugom dijeu sjednice Saborski Odbor jednoglasno je utvrdio i imena 12 kandidata za četiri člana Programskog vijeća HRT-a među kojima su i bivši SDP-ov ministar kulture Antun Vujić te povjesničar Tvrtko Jakovina o kojima će se odlučivati na plenarnoj sjednici Sabora.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.