Naslovna  |  Aktuelno  |  Region  |  Nedolazak ili odlazak iz TV studija - jednako nepoštovanje javnosti
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Region

22. 09. 2022.

Autor: Marija Arnautović Izvor: Mediacentar Sarajevo

Nedolazak ili odlazak iz TV studija - jednako nepoštovanje javnosti

Nedolazak u TV debatu i izlazak iz studija pokazuju odnos političara prema medijima, ali i prema građanima.

Televizija je najkorišteniji izvor vijesti u Bosni i Hercegovini (BiH). Skoro tri četvrtine ispitanika (71 posto), u istraživanju “Polarizovano povjerenje u javnost i medije u BiH” iz 2021. godine, tvrdi da svakodnevno gledaju televiziju zbog vijesti, odnosno informacija o političkim i društvenim dešavanjima. Predizborne kampanje vrijeme su kada se televizija tradicionalno prati zbog predstavljanja kandidatkinja i kandidata, ali i televizijskih debata na kojima bi javnost trebala da dobije informaciju o programima, planovima i različitim stavovima učesnika izborne utrke.

Stiče se dojam da statistika, pa samim tim ni veći dio javnosti koji prati televizijske programe, previše ne zanimaju PR službe kandidata za tročlano Predsjedništvo BiH na predstojećim Opštim izborima, jer odbijaju da dođu na zakazane debate, ili jednostavno izađu iz studija jer se nije pojavio onaj drugi, a za kojeg vjeruju da im je jedini izborni protivnik.

Izlazak Denisa Bećirovića, kandidata 11 opozicionih političkih partija za člana Predsjedništva BiH, iz studija Televizije N1 u sjenu je bacio činjenicu da se predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ne želi pojaviti ni na jednom zakazanom političkom sučeljavanju već godinama. I jedno i drugo jasno pokazuju odnos prema medijima, novinarkama i novinarima, ali i prema građanima zbog kojih se predizborna debatiranja organizuju.

Denis Bećirović, kandidat opozicije na predstojećim Opštim izborima, sjedio je mirno u studiju N1 televizije, u srijedu navečer, kako bi učestvovao u debati u emisiji Presing. Ideja je bila da u studiju razgovaraju kandidati za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, pa je pored Bećirovića, također mirno, dok je išla uvodna špica emisije, sjedio još jedan kandidat za tu funkciju - Mirsad Hadžikadić, predsjednik Platforme za progres ispred Koalicije država. Treći pozvani, Bakir Izetbegović, koji u trku za kolektivnog šefa države dolazi ispred SDA, odbio je da razgovara, što za sve one koji prate bosanskohercegovačku političku scenu i izborne kampanje nije nikakva novost.

Mir u studiju trajao je do najave emisije u kojoj je rečeno da je Izetbegović odbio da se pojavi na debati, a voditelja je zanimalo šta gosti misle: Zašto je Izetbegović odbio da dođe? I dalje se sve činilo kao početak standardne TV emisije u kojoj će se razgovarati o izbornim programima i budućim planovima. Hadžikadić i Bećirović su prokomentarisali Izetbegovićev nedolazak, ocijenili takav potez bahatim i podsjetili da ni na prethodnim izborima nije htio učestvovati u debatama, a onda je Bećirović voditelja pitao kako je Izetbegović obrazlozložio nedolazak. Urednik i voditelj emisije Presing Amir Zukić odgovorio je kako su iz Izetbegovićevog tima rekli da ima obaveze, nakon čega je Bećirović odlučio da neće učestvovati u debati dok se ne pojavi Izetbegović, za kojeg je ocijenio da je njegov jedini protukandidat na ovim izborima i izašao iz studija. Hadžikadić, koji je isto to uradio prije četiri godine u kampanji za Opšte izbore 2018. godine u dijaloškoj emisiji kandidata za državno Predsjedništvo na Televiziji Federacije BiH (FTV), uz obrazloženje da ta TV kuća favorizuje vladajuće stranke, ocijenio je da je riječ “o potpunom nepoštovanju”.

Teško je povjerovati da Bećirović nije znao da se Izetbegović neće pojaviti, jer je N1 televizija nekoliko puta tokom dana, prije zakazanog termina emisije objavila najavu za Presing u kojoj je jasno da Izetbegović neće biti jedan od gostiju. Najavu emisije na službenoj Fejsbuk stranici prenijela je i Socijaldemokratska partija (SDP) čiji je Bećirović potpredsjednik. 

Pretpostavićemo također da kandidati za najviše javne funkcije tokom predizbornih kampanja mnogo rade, ne gledaju televiziju, pa se može desiti da im promakne za njih važna informacija. Ali, tu je cijeli PR tim pa da li je moguće da su je baš svi “ispustili”. Zamislićemo da jesu, ali je prije ulaska u televizijski studio ona Bećiroviću sigurno rečena. Teško je i procijeniti šta je tačno Bećirović želio postići ulaskom pa izlaskom iz studija, osim činjenice da je za suparničku SDA ostavio ogroman prostor za spinovanje na društvenim mrežama.

Sigurno je i to da je taj potez otvorio široku debatu na društvenim mrežama o tome da li je to trebao uraditi ili nije. Na Fejsbuku i Tviteru mišljenja su podijeljena. Dio korisnika vjeruje da će Bećirovića njegov odnos prije svega prema novinarima i medijima koji su mu, iako nemaju zakonsku obavezu, dali priliku da besplatno govori o svojim političkim planovima, ali i prema svojim protukandidatima, koštati u izbornoj utrci, da je postupak kandidata za člana Predsjedništva nedoličan i neodgovoran, ali i da je izlazak iz studija politička i strateška greška.

S druge strane stiže podrška i opravdanja uz ocjene da je Bećirović pokazao šta je politika i odgovornost uz ocjene da je riječ o “odličnom potezu”.

Treći dio komentara usmjeren je na odbijanje Izetbegovića da učestvuje u debati uz tvrdnje da se nije sučelio sa svojim političkim protukandidatima još od sučeljavanja predsjedničkih kandidata pred Opšte izbore 2010. godine na FTV.

“Čude se ljudi što Bakir I. neće u debate. Pa ne bih ni ja da sam doživio šta je on preživio kada je zadnji put bio u debati”, jedan je od komentara na Tviteru uz koji je postavljen i snimak emisije FTV u kojoj se Izetbegović sukobio sa Željkom Komšićem - na tim izborima kandidatom za Predsjedništvo ispred Socijaldemokratske partije. Ta emisija prekinuta je reklamama, kako bi se “strasti” u studiju smirile.

Portal Kliks pokušao je saznati zbog čega se Izetbegović nije pojavio na N1 televiziji. Iz pres-službe SDA su im rekli da je odlučeno da on ne ide u debate na komercijalnim televizijama i da bi došao na javni servis.

Na koji su javni servis mislili nije rečeno, jer se od deset kandidatkinja i kandidata u trci za Predsjedništvo BiH pozivu BHRT-a da gostuje u predizbornoj debati 12. septembra odazvao samo jedan.

Ovakva odluka političara – kandidata za Predsjedništvo BiH, prema ocjeni Udruženja BH novinari, predstavlja otvoreno nepoštivanje prava javnosti na pristup različitim i pluralnim informacijama i mišljenjima u predizbornoj kampanji, na osnovu kojih bi građani mogli donositi informirane odluke o tome za koga glasovati. Osim javnog servisa na nivou države, s nedolaskom kandidata za ključne pozicije u državi ili entitetima suočile su se i druge javne i privatne televizijske kuće, naveli su iz Udruženja.

Za provođenje demokratskih izbora u svakoj državi mediji igraju veliku i značajnu ulogu. Oni omogućavaju puno učešće javnosti u izborima, podučavaju glasače kako da praktikuju svoja demokratska prava, ali i obezbjeđuju platformu za kandidate da iznesu politička stanovišta i prenesu poruke glasačima.

Odbijanje dolaska na direktno sučeljavanje sa protukandidatima na izborima i odlazak iz TV studija otvaraju pitanja ima li političke kulture u BiH, da li bosanskohercegovačke političare zanimaju mediji i novinari i u konačnici oni najvažniji građanke i građani?

U demokratskim državama debate koje televizijske kuće organizuju, kako bi mišljenja suočili kandidati za najvažnije funkcije, odlična su prilika da građani dobiju pravi utisak o svakom pojedinačnom kandidatu ili kandidatkinji i na osnovu izloženih programa i planova za budućnost odluče kome će dati glas. Riječ je o prilikama, a u interesu javnosti da se na javnim i komercijalnim televizijama govori o najvažnijim temama i odgovori na neugodna pitanja, na šta BH političari očigledno još nisu spremni.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi