Privatizacija medija od 2014. godine
26. 12. 2018.
Položaj privatizovanih manjinskih medija nije se značajno menjao od 2016. godine
Promene u obimu medijskih sadržaja koji se emituju na jezicima nacionalnih manjina, finansijskoj situaciji i broju zaposlenih u privatizovanim manjinskim medijima neznatne su u odnosu na 2016. godinu, pa se njihov položaj može oceniti kao stagnacija, jedan je od zaključaka istraživanja sajta Komšijskih novosti (www.komsijskenovosti.rs).
Predmet istraživanja bilo je 29 medija koji su imali programe na jezicima nacionalnih manjina, a koji su, po Zakonu o javnom informisanju i medijima, morali biti privatizovani do 31. oktobra 2015. godine.
U okviru projekta „Višejezični mediji - tri godine posle privatizacije“ istraživali smo da li u ovim medijima i dalje postoje programi na manjinskim jezicima i u kom obimu, da li je bilo promena u broju zaposlenih u odnosu na 2016. godini kada su Komšijske novosti radile prethodno istraživanje, kakva je finansijska situacija i da li projektno sufinansiranje pomaže održivosti programa na manjinskim jezicima.
U skoro polovini, 15 medija, programi na jezicima manjina postoje u istom obimu kao 2016. godine.
U pet medija došlo je do smanjenja obima programa, u tri do povećanja, tri medija su ukinula programe na jezicima nacionalnih manjina, a u jednom je potpuno promenjena programska šema.
U dva medija nismo mogli da poredimo podatke jer nisu učestvovali u prethodnom istraživanju, dok je u jednom mediju program na jezicima manjina ukinut.
U medijima koje smo posmatrali program se emituje na 12 jezika, jedan više nego 2016. godine (slovenački). Program na jednom manjinskom jeziku ima 15 medija, tri emituju sadržaje na dva jezika, po tri medija imaju programe na tri i četiri jezika.
Obim programa koji se emituje je dosta neujednačen - od onih koji imaju jednosatne programe mesečno, do medija koji imaju celodnevne programe na jezicima manjina.
Između dva istraživanja došlo je i do promene vlasničke strukture. Od 29 posmatranih, 20 medija je u privatnom vlasništvu (2016. godine ih je bilo 18), a u šest medija vlasnici su zaposleni kojima su dodeljene basplatne akcije (2016. godine bilo ih je osam).
Istraživanje je pokazalo da, uprkos tome što je privatizacija davno trebalo da bude okončana, u dva medija, akcije do danas nisu prenete na zaposlene.
Svi posmatrani mediji dobijali su sredstva na konkursima i ovo je za neke od njih, kako navode, značajan izvor prihoda. Zahvaljujući ovoj vrsti podrške u nekim medijima su uvedeni, a u nekima se održavaju programi na jezicima manjina.
Broj zaposlenih u ovim medijima uglavnom je isti kao i 2016. godine. U većini medija broj zaposlenih u ovim redakcijama je isti kao i pre dve godine, bilo je slučajeva odlaska u penziju, ili promene radnog mesta, kao i novog zapošljavanja, ali u većini slučajeva su u pitanju jedan ili dva zaposlena.
Celokupno istraživanje preuzmite u prilogu. Glavni zaključci istraživanja dostupni su i na jezicima nacionalnih manjina.
Hrvatski jezik, Rusinski jezik, Češki jezik, Slovački jezik, Rumunski jezik, Bugarski jezik, Mađarski jezik, Albanski jezik, Romski jezik
Tekst je nastao u okviru projekta „Višejezični mediji tri godine posle privatizacije“ koji je sufinansirao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.