Novinarsko ćoše
05. 02. 2025.
Predstavljena knjiga novinara Dragoljuba Janojlića „Naš Toša Rus“
Promocija knjige „Naš Toša Rus“ novinara i člana Udruženja novinara Srbije (UNS) Dragoljuba Janojlića održana je juče u Ruskom domu u Beogradu.
Knjiga „Naš Toša Rus“ je ustvari gradivni spomenik Fjodoru Toši Farafonovu koja će o njemu i njegovom izbegličkom životu svedočiti dok je sveta i veka“, rekao je načelnik Podunavskog upravnog okruga Rodoljub Stanimirović, na čiju inicijativu je osnovan Odbor za očuvanje lika i dela Fjodora Toše Farafonova.
On je rekao da se Toša za života potrudio da ostavi nešto zbog čega će ga pamtiti sadašnje i dolazeće generacije, a to su pre svega njegova umetnička dela.
„Fjodor Toša Farafonv uživao je veliki ugled i poštovanje u Azanji i ostalim mestima gde je živeo i radio“, istakao je on.
Dodao je da je izlazak iz štampe ove knjige prvi realizovani zadatak Odbora za očuvanje lika i dela Fjodora Toše Farafonova.
Književni istoričar i kritičar Mališa Stanojević istakao je da je kompletan fokus stvaranja dela Dragoljuba Janojlića usmeren na opšte nacionalno dobro.
„On piše za sutra, za sve nas. To je ono što je nemerljivo i što je Savez književnika prepoznao i izašao u susret da se uključi u realizaciju ovog dela“, rekao je on.
Zaboravljeno je sve što nije zapisano rekao je Stanojević i dodao da je malo nas čulo za „Tošu Rusa“ koji je obeležio ne samo istoriju Azanje, već i Srbije.
„Zamislite koliko treba vremena da se „iskopa“ istorijska građa, a Dragoljub je knjiški borac koji je studiozno i polako dokumentovao podatke do kojih je dolazio kako bi ova knjiga ugledala svetlost dana“, zaključio je Stanojević.
Organizatori predstavljanja knjige bili su Odbor za očuvanje lika i dela Fjodora Toše Farafonova – Azanja, Savez književnika u otadžbini i rasejanju – Novi Sad i Centar Ruskog geografskog društva u Srbiji.
Knjiga „Naš Toša Rus“ nastala je na inicijativu Odbora za očuvanje lika i dela Fjodora Toše Farafonova, ruskog carskog oficira koji je, posle dolaska u Beograd 1920. godine, najveći deo života proveo u Glibovcu, pisale su nedavno Palanačke novine.
Kako su naveli tamo je u početku molovao kuće bogatih seljaka, a potom ikonopisao crkve u Šumadijskoj i Braničevskoj eparhiji. U novom staništu bavio se i slikarstvom, a Narodni muzej u Palanci, Osnovna škola „Stanoje Glavaš“ u Glibovcu i porodica Cvetković čuvaju nekoliko njegovih dela.
Komentari (0)
ostavi komentarNema komentara.