Naslovna  |  Aktuelno  |  Vesti  |  Određene sudije Apelacionog suda koje će odlučivati o žalbama na presudu za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića
Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Smanji veličinu slova štampaj štampaj
 

Pošalji prijatelju

Vesti

25. 06. 2021.

Autor: Tamara Spaić Izvor: Cenzolovka

Određene sudije Apelacionog suda koje će odlučivati o žalbama na presudu za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića

U Apelacioni sud je 8. juna konačno stigla jedna od najvažnijih prvostepenih presuda za slobodu govora i bezbednost novinara, kojom su za paljenje kuće novinara Milana Jovanovića oglašeni krivim bivši predsednik Opštine Grocka Dragoljub Simonović i još dva izvođača nečasnog naloga. Presudu prati čak pet žalbi.

Određeno je tročlano sudsko veće koje će odlučivati o žalbama na presudu. Predsednica veća je sudija Bojana Paunović, sa 25 godina dugim sudijskim stažom, sudija Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda. Sudila je u mnogim velikim slučajevima, a bila je i članica sudskog veća koje je prošle godine ukinulo prvostepenu presudu za ubistvo novinara i izdavača Slavka Ćuruvije i vratilo je na ponovno suđenje prvostepenom veću.

Druga dva člana veća koje će odlučivati o žalbama na presudu Dragoljubu Simonoviću, Vladimiru Mihailoviću i Aleksandru Marinkoviću jesu sudije Aleksandar Vujičić i Dušanka Đorđević. Sudija Vujičić ima 35 godina sudijskog staža, a poslednje tri godine je član Krivičnog odeljenja i Odeljenja za ratne zločine Apelacionog suda.

Za sudiju izvestioca u ovom predmetu određena je sudija Dušanka Đorđević. Kako je za Cenzolovku rekla Mirjana Piljić, koordinatorka za medije Apelacionog suda, datum početka suđenja još nije određen jer je tek nedavno, 18. juna, stiglo izjašnjenje iz tužilaštva.

Tužilac traži maksimalnu kaznu za Simonovića

Četiri meseca su prošla od izricanja prvostepene osuđujuće presude, kojom su Simonović i članovi njegovog podstrekačkog lanca kažnjeni sa ukupno 12 godina i šest meseci zatvora za teško delo protiv opšte sigurnosti.

Žalbe na presudu su podneli tužilac, prvookrivljeni Dragoljub Simonović i njegova dva advokata Ivica Vuković i Viktor Gostiljac, kao i advokatica drugookrivljenog Vladimira Mihailovića Zora Dobričanin Nikodinović.

Poznato je da se tužilac žali na visinu kazne i da za Simonovića, koji je prvostepeno osuđen na četiri godine i tri meseca zatvora, traži maksimalnu kaznu od osam godina zato što je, kako je više puta istakao, Simonović sa pozicija moći i kaljajući ugled funkcije javnog službenika počinio teško krivično delo protiv novinara.

Sudija žrtvu video kao građanina, ne kao novinara

Da podsetimo, prilikom izricanja presude, postupajući sudija Slavko Žugić rekao je da nije uvažio insistiranje tužioca da je krivično delo učinjeno novinaru, već je, kako je rekao, „na žrtvu gledao kao na građanina Milana Jovanovića“ jer se u samom zakonu ne pravi razlika da li je žrtva novinar ili ne. Sudija je potencirao da je Simonović, kao podstrekač, ugrozio ljudsko pravo na dom Milana Jovanovića i njegove supruge Jele Deljanin. Ovo pravo zaštićeno je Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

Vreme od izricanja presude do formiranja predmeta u Apelacionom sudu obeleženo je kontroverznom odlukom Državnog veća tužilaca, odnosno tužiteljke Zagorke Dolovac, da spreči tužioca Predraga Milovanovića da do pravosnažnosti zastupa optužnicu protiv Dragoljuba Simonovića.

Ovo je u domaćoj i međunarodnoj novinarskoj zajednici pobudilo stare sumnje u nezavisnost institucija i pravnu državu. Takođe, presuda je dva meseca bila na pisarnici, u zastoju, jer je dotadašnji sudija Slavko Žugić otišao u penziju, a Sanja Vujačić, novi sudija, preuzela je predmet tek krajem aprila. Potom su se izgubile poštanske povratnice, kao dokazi o podnetim žalbama na presudu.

U presudi, koju je Cenzolovka objavila, posebno se potencira da su okrivljeni delo izvršili iz niskih pobuda, pri punoj svesti i čak znajući da bi posledice mogle biti i mnogo teže od onih koje su nastupile. Takođe je detaljno obrazložen lanac podstrekavanja koji je inicirao Dragoljub Simonović želeći da spreči novinara da istražuje i piše o korupciji u opštini koju je vodio.

Simonović je tražio od bivšeg policajca Vladimira Mihailovića da ošteti, zapali automobil Milana Jovanovića koji je bio parkiran u garaži, u kući u kojoj novinar stanuje sa suprugom. Mihailović je, uz obećanje novčane nagrade, angažovao Igora Novakovića da nađe nekog da izvede taj napad, a Novaković je „posao“, takođe uz finansijsku nagradu, ponudio direktnom izvršiocu Aleksandru Marinkoviću, koji je bacio „Molotovljev koktel“ u označenu garažu i time izazvao požar u celoj kući. Milan i Jela su uz mnogo sreće preživeli, ali teško narušenog zdravlja, ostali su bez životne imovine i zauvek izgubili drage uspomene koje je progutao plamen.

Ovom presudom nije obuhvaćen Igor Novaković jer je, pred finiš prvostepenog suđenja, izdvojen zbog nedolaska advokata na ročište. Proces protiv Novakovića počeo je juče, 24. juna, iz početka.

Čekajući pravdu

Suđenje okrivljenima počelo je 24. maja 2019. godine i trajalo je, uz brojne opstrukcije advokata odbrane, oko 700 dana. Za efikasno suđenje i buđenje nade da je pravda dostižna u relativno razumnom roku slavljen je sudija Slavko Žugić, koga je predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić poistovetio sa „pravdom na delu“.

Apelacioni sud može da potvrdi presudu i odbaci sve žalbe, čime bi potvrdio nadu koju je probudio sudija Slavko Žugić. Time bi omogućio Milanu Jovanoviću i Jeli Deljanin da ostvare materijalno obeštećenje. Može i da uradi suprotno, da uvaži žalbe, ukine presudu i, kao u slučaju za ubistvo Slavka Ćuruvije, postupak vrati na ponovno odlučivanje prvostepenom sudu. Odluka Apelacionog suda biće svojevrstan odgovor na više puta javno ponovljeno pitanje Milana Jovanovića – da li će živ dočekati pravdu.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta „Zaštita prava na slobodu izražavanja u pravosudnom sistemu Srbije“, koji sprovodi Slavko Ćuruvija fondacija, a finansira Evropska unija. Stavovi izrečeni u ovom tekstu predstavljaju stavove autora i ne odslikavaju stavove EU.

Komentari (0)

ostavi komentar

Nema komentara.

ostavi komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, pretnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni.

Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove UNS-a.

Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu unsinfo@uns.org.rs

Saopštenja Akcije Konkursi